Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 350821

Latinska i glagoljska tradicija sv. Krizogona (Krševana) i sv. Anastazije u hrvatskoj hagiografiji srednjega vijeka. Ponovnootkriveni zadarski latinski rukopis iz 12./13. st. (Cod. Lat. Iaderensis Filippi)


Petrović, Ivanka
Latinska i glagoljska tradicija sv. Krizogona (Krševana) i sv. Anastazije u hrvatskoj hagiografiji srednjega vijeka. Ponovnootkriveni zadarski latinski rukopis iz 12./13. st. (Cod. Lat. Iaderensis Filippi) // Slovo : Časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, 56-57 (2008), 451-475 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Latinska i glagoljska tradicija sv. Krizogona (Krševana) i sv. Anastazije u hrvatskoj hagiografiji srednjega vijeka. Ponovnootkriveni zadarski latinski rukopis iz 12./13. st. (Cod. Lat. Iaderensis Filippi)
(The Tradition Latin and Glagolitic of St Chrysogonus and St Anastasia in the Croatian Hagiography of the Middle Ages)

Autori
Petrović, Ivanka

Izvornik
Slovo : Časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu (0583-6255) 56-57 (2008); 451-475

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Hrvatski i europski srednji vijek: latinska i glagoljska hagiografija sv. Krizogona Akvilejskoga i sv. Anastazije Sirmijske
(Croatian and European Middle Ages: Hagiography Latin and Glagolitic of St Chrysogonus from Aquileia and St Anastasia from Sirmium)

Sažetak
Autorica je istražila i obradila zadarsku latinsku hagiografiju koja nema vlastite, lokalne mučenike, nego se sva temelji na europskome latinskome ciklusu rimsko-akvilejske hagiografije, koji se u literarnoj kritici naziva "Passio S. Anastasiae" ili "Passio S. Chrysogoni et sociorum" (BHL 400-1795-118-8093-401). To je opsežna hagiografska romaneskna kompozicija o sv. Anastaziji Sirmijskoj i sv. Krizogonu Akvilejskome, te skupini solunskih i nicejskih svetih mučenika koji se uz njih vežu. Proučeni su tekstovi od 11. st. do konca srednjega vijeka, a tekstovi, latinski, hrvatski i talijanski o tim svecima pišu se do u 19. st. Zadarski hagiografi, koji su kompilirali ili prepisivali tekstove rimsko-akvilejskoga ciklusa, dodavali su hrvatskoj hagiografiji i vlastite izvorne tekstove o tim svecima, koji se, vjerojatno, mogu datirati već od 9. st. ("Translacija sv. Krizogona", "Translacija sv. Anastazije"). Središnje mjesto i izvor cijele kasnije hrvatske hagiografije o sv. Krizogonu i sv. Anastaziji ima zadarski latinski rukopis iz 12./13. st., napisan u skriptoriju benediktinskoga Samostana sv. Krševana. Rukopis je zagubljen sredinom 20. st., ali je 1997. g. pronađen u Londonu i danas se nalazi u Samostanu Benediktinki sv. Marije u Zadru. U ovoj studiji autorica je rukopis identificirala kao zadarski "Cod. Filippi" (Cod. Lat. Iaderensis Filippi [S. Mariae]), te ga opisala i proučila. U hrvatskoj glagoljskoj književnosti autorica je našla i obradila, u nizu brevijara od 14. do 16. st., "Pasiju sv. Krizogona".

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
090-0900998-0994 - Hrvatska i europska književnost srednjega vijeka (Ivanka Petrović, )

Ustanove
Staroslavenski institut , Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ivanka Petrović, (37014)

Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • MLA directory of periodicals
  • International Medieval bibliography
  • Bibliographie linguistique-Linguistic bibliography