hrvatski

Suvremeni hrvatski areopag

Društveni kontekst s kojim se suočava primjena Kompendija u hrvatskom društvu sastoji se i od tendencije prigušivanja svega katoličkog. To ukazuje na dublju krizu koja se može naznačiti pojmom 'sekularni fundamentalizam'. Obrađuje pitanje jedne istine u pluralizmu i borbe za moć koja određuje što je istina, zatim pitanje odnosa prema nacionalnom hrvatskom te croatofobičnost. U Hrvatskoj 'sekularni fundamentalizam' nije dominantna karakteristika većine populacije, ali agresivna manjina 'vjernika' ovog svjetonazora dobiva nesrazmjerno veliki prostor djelovanja. Odgovarajući na pitanje tko je većina u regiji, predavač dotiče pitanje prava manjina u Hrvatskoj, i to od Drugoga svjetskoga rata. Posebnu je pozornost posvetio teškim traumama hrvatskog naroda Bleiburga i Jasenovca. Oznake društvenog konteksta u kojem se Kompendij objavljuje kreiraju svakako mediji, zakoni i politika. Mediji u Hrvatskoj funkcioniraju kao 'četvrta vlast' bez građanske kontrole, no pod kontrolom korporacijskih aktera koji ne podliježu nikakvoj demokratskoj proceduri i kontroli. U podnaslovu zakoni ili 'estetika zla' govori i o komunističkom zakonodavstvu koje se nije moglo u kratkom vremenskom razdoblju promijeniti. Hrvatska politička scena, promatrana pod vidom odnosa prema radu nedjeljom i zaštiti socijalnih prava, još uvijek se nije uspjela profilirati. Na kraju osvjetljava doprinos Katoličke crkve modernizacijskim procesima i medijski ne baš najbolje popraćeni potencijal hrvatskoga društvenog optimizma.

Kompendij socijalnog nauka Crkve, Hrvatska, sekularni fundamentalizam

nije evidentirano