hrvatski

Puštanje GMO u prirodu između rizika i opreza

Brzoj primjeni novih znanstvenih otkrića treba pristupiti s velikim oprezom. O tome najbolje govori priča o insekticidu zvanom DDT. Za njegovu uspješnu primjenu 1948. godine dodijeljena je Nobelova nagrada. Nakon više od 35 godina njegove primjene zabranjen je kao opasan teško razgradiv otrov, čije će se štetno djelovanje zadržati još stotinama godina. Danas smo svjedoci zabrinjavajućeg broja genetičkih istraživanja, čiji su rezultati novi genetički modificirani organizmi (GMO), životinje i biljke. Ti organizmi pod određenim se uvjetima puštaju u prirodni okoliš, a znatan dio se i masovno proizvodi, kao npr. GM usjevi. Nije isključena mogućnost da nakon 35 godina ustanovimo da su neki od tih GMO-a ostavili teške i nepopravljive štetne posljedice na čovjekov život i prirodni okoliš. Primjer varoe, nametnika na pčeli, koji se u Hrvatsku doselio prije dvadesetak godina, vrlo je poučan. Kada se varoa naseli u pčelinjaku, prve se tri godine ne događa ništa, da bi sljedeće, četvrte godine poumiralo 80% pčelinjih zajednica, tj. bio uništen pčelinjak. Prve tri godine pčelar ne vidi nikakvih znakova opasnosti, pa se i ne brine oko zaštite, da bi reagirao tek kada je već prekasno. Usporedimo li učinak kemijskog otrova (npr. DDT) i učinak nove (uvezene) životinjske vrste, vidimo da je učinak potonje daleko opasniji. Kemijski će se otrovi postepeno, iako možda kroz stotine godina, isprati i nestati. Za razliku od toga, nova GM vrsta postepeno osvaja teren i može uništiti naš 'pčelinjak' nakon četiri, četrdeset ili četiristo godina. "Lošinjska deklaracija o biotičkom suverenitetu" upozorava da svako uvođenje GMO može dovesti do nesagledivih posljedica, ireverzibilnosti učinaka i mogućnosti katastrofalnih posljedica. Ovdje dolazi do sukoba dvaju oprečnih principa. Lošinjska deklaracija zalaže se za princip opreza, koji upozorava da, dokle god postoji opasnost od štetnih posljedica, treba zaustaviti istraživanja u tom smjeru. Pobornici nastavka istraživanja govore o procijeni rizika i obustavi onih istraživanja za koja se procjeni da je rizik prevelik. Za kraj 2 pitanja jednog filozofa (te pčelara i planinara) genetičarima: Znači li rizik od 100.000:1 da će nakon 100.000 pokusa nastati po opstanak opasno biće? U čije ime genetičari prihvaćaju taj rizik?

genetički modificirani organizmi (GMO); načelo opreza; Lošinjska deklaracija

nije evidentirano