hrvatski

Modeli uređivanja jelovih šuma Gorskog kotara

Prilikom uređivanja jelovih šuma Gorskog kotara korišteni su različiti modeli koje se nastojalo izgospodariti, a najveći dio tih modela proizlazi iz metode normala. U vremenu od početaka uređivanja ovih šuma do danas, pri uređivanju su korišteni modeli koji su proizašli iz: Metode normala prije i poslije sječe (propisane Naputkom iz 1903), Klepčevog "Novog sistema uređivanja prebornih šuma" te institutskih EGT-ova. Iz međusobnog položaja krivulja broja stabala "starih" normala i normale istraživanog EGT-a I-C-10b prema adekvatnim Klepčevim normalama vidljivo je da je kod većine starih normala krivulja broja stabala iznad Klepčeve krivulje, s tim da su ta odstupanja značajnija (u %) u nižim i višim debljinskim razredima. Ovo je posljedica stanja tih šuma u vrijeme uređivanja (kraj prošlog i prvih par desetljeća ovog stoljeća) kada se u njima nalazila nagomilana drvna zaliha kao posljedica ekstenzivnoga gospodarenja. jedan dio ovih modela nastao je uz nerealnu pretpostavku jednakosti temeljnica svih debljinskih razreda te je radi toga odstupanje ovih modela od Klepčevog najizraženije u najnižim debljinskim razredima. Ovdje je zanimljiva činjenica da se postotno odstupanje Institutske normale EGT-a I-C-10b korigiranog za čistu jelu stanje prije sječe cijelim svojim rasponom gotovo preklapa s Jovanovčevom normalom za zemljišnu zajednicu Benkovac iz 1912, a koja je nastala na pretpostavci jednakosti temeljnica svih debljinskih razreda. osim toga unutar EGT-a koji je predstavljen jednim modelom nalazile su se sastojine širokog raspona bonitetnih razreda, jela I/II-IV, a bukva II-V. Na temelju ovih činjenica, prilikom uređivanja jelovih prebornih šuma preporuča se upotreba Klepčevih normala i to originalnih Klepčevih normala da bi se izbjeglo umjetno snižavanje visine dominantnih stabala uslijed sječe stabala iznad određene dimenzije zrelosti i različitog definiranja dominantne visine pojedinih sutora. Na osnovu položaja krivulje broja stabala iz različitih godina izmjere te njihovog položaja prema predloženom modelu moguće je donositi zaključke o izgospodarenosti sastojine, odrediti pravac u kojem se dotična sastojina u odnosu na predloženi model kreće, što nam uz evidenciju izvršenih radova u mnogome može pomoći pri gospodarenju tim sastojinama u budućnosti. Predloženi Klepčev model ne treba smatrati trajnim već prelaznim modelom dok se gospodarenjem ne iznađe povoljniji.

jelove šume; uređivanje šuma; metode; modeli; normale

nije evidentirano