hrvatski

Mogućnost uspostavljanja interoperabilnosti među shemama metapodataka u muzejskom okruženju

Potaknut činjenicom da u suvremenom umreženom svijetu raste broj korisnika informacija koje nastaju u muzejskom i širem baštinskom okruženju, kao i činjenicom da je otežano pretraživanje i pronalaženje tih informacija jer su one heterogene po strukturi i sadržaju, autor u disertaciji istražuje i analizira mogućnosti uspostavljanja interoperabilnosti među različitim postojećim shemama metapodataka na kojima se temelji muzejska i njoj srodna dokumentacija. Uspostavljanje interoperabilnosti neophodno je za omogućavanje i implementacije konverzija i razmjene metapodataka te omogućavanje združenih pretraživanje, pobiranja metapodataka i pronalaženje informacijskih resursa kulturne baštine u globalnom informacijskom okruženju. Kako u digitalnom i mrežnom okruženju dolazi do promjena značenja i uloga mnogih temeljnih koncepata informacijskih znanosti i muzejske dokumentacije, prvo je poglavlje posvećeno toj problematici, a posebice promjenama vezanim uz ulogu i značenje medija kao nositelja muzejske dokumentacije. U nastavku je predstavljen i kritički preispitan pojam metapodataka. Identificirane su poteškoće unutar postupaka modeliranja i razvoja shema metapodataka u segmentu prepoznavanja i odabira bitnih elemenata koji će reprezentirati potrebne entitete i odnose iz stvarnog svijeta u informacijskom sustavu. Rasprava je pokazala kako je moguće unaprijediti to zahtjevno modeliranje odnosa i pravila iz domene kulturne baštine, ponajprije sustavnim istraživanjem korisničkih potreba te analizom postojećih dokumentacijskih oblika i metoda. U narednom poglavlju prikazani su različiti pristupi i strategije uspostavljanja interoperabilnosti. Pristupi su vrednovani pomoću stvorenog metodološkog okvira, razmotrene su njihove slabosti i jakosti te njihova moguća primjena u muzejskom okruženju. Predložene strategije i metode uspostavljanja interoperabilnosti, omogućuju virtualno povezivanje informacija i u širem baštinskom okruženju, uz istovremeno očuvanje informacijske raznolikosti i vrijednosti podataka. Na tim temeljima autor predlaže višerazinski model te odgovarajuće postupke uspostavljanja interoperabilnosti u globalnom informacijskom okruženju. Ti su postupci usklađeni s mogućnostima suvremenih tehnoloških rješenja, ali i potrebama korisnika, čemu je ovaj rad posvetio posebno poglavlje. Na kraju autor iznosi rezultate komparativne analize istraživanja strukture kataloških jedinica u publiciranim muzejskim katalozima, čime je dan doprinos pronalaženju mogućeg zajedničkog minimalnog skupa podatkovnih elemenata u muzejskoj zajednici te uvažavanju informacijskih specifičnosti pojedinih znanstvenih disciplina u muzejskom okruženju. U ovoj disertaciji uspostavljanje interoperabilnosti muzejske dokumentacije uvijek se promatra i u širem baštinskom te globalnom okruženju, s posebnim naglaskom na mogućnost sudjelovanja muzejskih informacija u globalnom semantičkom webu kulture.

metapodaci; interoperabilnost; dokumentacija; formalne ontologije; muzeji; kulturna baština; istraživanje korisnika; semantički web

nije evidentirano