hrvatski

Proračun EU - Obilježja, uloga i financijski značaj za članice

Premda velik u apsolutnom iznosu, proračun Europske unije čini relativno malen dio javnih izdataka EU-a. On je bitan element provođenja fiskalne politike na europskoj razini, a njegove posebnosti proizlaze iz specifičnosti europske integracije. Osim financijske i ekonomske, proračun EU-a vrši političku i pravnu funkciju ; usmjerava i osigurava funkcioniranje gospodarskog i pravno-političkog sustava Unije. Komunitarni proračun nadopunjuje nacionalne proračune članica EU-a, fokusirajući se na aktivnosti koje potiču održivi rast i razvoj cijele Unije, odnosno ekonomsku i socijalnu koheziju. Tekući financijski okvir obuhvaća razdoblje od 2007. do 2013. godine i značajan je po tome što većinu sredstava usmjerava ciljevima kao što su gospodarski rast, konkurentnost, zapošljavanje i istraživanja, dok tradicionalna sredstva namijenjena poljoprivredi su preoblikovana kako bi se potaknulo tržišno usmjerenje proizvodnje i visoka kvaliteta te ruralni razvoj. Premda je važan za razvoj EU-a, komunitarni proračun vrši samo ograničene funkcije redistribucije i to ponajprije zbog ograničenog iznosa te neslaganja i pojedinačnih interesa zemalja članica EU-a. Ukupni prihodi proračuna EU-a moraju biti jednaki ukupnim izdacima, ali moraju i ostati unutar dogovorenih pravnih ograničenja (1, 24% BND-a Unije za odobrena sredstva plaćanja). Izvori komunitarnog proračuna jesu « ; tradicionalni vlastiti izvori» ; (poljoprivredne pristojbe, carinske pristojbe), izvori temeljeni na PDV-u i uplate koje se temelje na bruto nacionalnom dohotku zemalja članica. Premda postojeći sustav osigurava dovoljna sredstva za zajedničke ciljeve, razmatraju se i druge mogućnosti, poput zajedničkog poreza, što bi omogućilo veću neovisnost od nacionalnih proračuna. Na troškovnoj strani, godišnji proračun EU-a zasnovan je na višegodišnjim financijskim okvirima. Svaki višegodišnji okvir donosi određene prioritete i novosti koje preslikavaju potrebe i planove Unije u predviđenom razdoblju, te pospješuje veću proračunsku disciplinu i izbjegavanje proračunskih kriza. Oko proračuna EU-a uvijek su prisutna mnoga neslaganja i napetosti među zemljama članicama (npr. neslaganja o izdacima za poljoprivredu i nove članice, o visinama nacionalnih uplata i britanskom rabatu), koje se prvenstveno ravnaju prema vlastitim interesima. S obzirom na to i veliki broj članica, donošenje odluka je znatno otežano. Bitne su razlike u visinama nacionalnih uplata i isplata, što ovisi o gospodarskoj snazi pojedinih zemalja i ciljevima politika EU-a. Stare članice još uvijek dobivaju najveći dio strukturnih sredstava, ali među njima veći značaj predstavljaju ciljevi regionalne konkurentnosti i zapošljavanja, dok se sredstva za nove članice u većem omjeru raspoređuju sukladno ciljevima konvergencije i kohezije. Logična područja budućeg financiranja zajedničkog proračuna postaju gospodarski rast (potican istraživanjima i inovacijama te kvalitetnim obrazovnim sustavom), konvergencija (koja smanjuje nesrazmjer u dohocima širom Unije) i restrukturiranje gospodarstva. Na taj način bi proračun EU-a bolje odražavao potrebe građana EU-a i postigao ravnotežu između stabilnosti i fleksibilnosti unutar višegodišnjih financijskih okvira, a ujedno bi omogućio dublje i šire integriranje u Europi.

proračun EU ; vlastiti izvori EU ; financijska perspektiva ; zemlje članice ; korektivni mehanizam

nije evidentirano