hrvatski

Međunarodno pravo - 3. dio

“ Međunarodno pravo – 3. dio” , slijedeći u bitnome Andrassyjev sustav izlaganja međunarodnog javnog prava, obuhvaća poglavlja “ Mirno rješavanje sporova i osiguranje mira” (poglavlje VIII.) i “ Pravo oružanih sukoba” (poglavlje IX.). U prvom dijelu VIII. poglavlja., nakon uvodnog pregleda svih sredstava za mirno rješavanja sporova koje poznaje međunarodno javno pravo (§ 80.), obrađuje se u zasebnim odjeljcima, kao što je to činio i Andrassy, svako pojedino sredstvo za mirno rješavanje sporova, naime: posredovanje (§ 81.), istraga (§ 82.), mirenje (§ 83.), izravnanje (§ 84.) i arbitraža (§ 85.). Pritom autori, dakako, uvijek daju najnoviji razvoj, osvrćući se na recentnu praksu država i judikaturu. Tako se, primjerice, u § 85. “ Arbitraža” izlažu novi mehanizmi arbitraže, kao što je Sud za mirenje i arbitražu u krilu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Iscrpno je izložen postupak mirnog rješavanja sporova pred Međunarodnim sudom (§ 86.). Drugi dio VIII. poglavlja bavi se osiguranjem mira, i to poglavito ulogom koju u tom pogledu imaju Ujedinjeni narodi. Ovdje bismo samo željeli izdvojiti izlaganje autora o pitanju uloge mirovnih operacija nakon prestanka hladnog rata, gdje se uzimaju u obzir i mirovne operacije koje su Ujedinjeni narodi proveli na području Hrvatske (§ 92. “ Mirovne operacije” ), zatim izlaganje u vezi s drugim mjerama za osiguranje mira, gdje možemo saznati nešto više o nekim najnovijim razvojima u krilu Ujedinjenih naroda, kao što je nedavno osnivanje Povjerenstva za izgradnju mira koje, kao savjetodavno tijelo, treba pomoći državama u izgradnji mira nakon sukoba (§ 94. “ Druge mjere za osiguranje mira” ). Dodatak uz VIII. poglavlje sadrži odjeljke o međunarodno protupravnim činima (§ 95.) i samopomoći (§ 96.). Pritom valja uočiti da § 95. o međunarodno protupravnim činima predstavlja sasvim novi odjeljak koji ne nalazimo u Andrassyjevu sustavu izlaganja. Posrijedi je najnoviji razvoj u području odgovornosti država. Tim se pitanjem Komisija za međunarodno pravo Ujedinjenih naroda bavila dugi niz godina, a upravo na rezultatima rada Komisije autori utemeljuju svoje izlaganje. Naziv IX. poglavlja izmijenjen je u odnosu na Andrassyjev sustav te umjesto “ Ratno pravo” sada glasi “ Pravo oružanih sukoba” , što je odraz novijeg razvoja u tom dijelu međunarodnog javnog prava. Naime, nakon Drugog svjetskog rata vidljiva je tendencija proširenja primjene pravila ratnog prava na sve vrste oružanih sukoba, pa tako čak i na nemeđunarodne oružane sukobe (§ 98. “ Izvori prava oružanih sukoba” ; § 99. “ Pojam oružanog sukoba” ). U prvom odsjeku IX. poglavlja obrađuju se odnosi između sukobljenih stranaka. U tom pogledu treba posebno ukazati na izlaganje o ograničenjima u vođenju neprijateljstava (§ 103.), gdje se iscrpno analiziraju kako ograničenja s obzirom na osobe, tako i ograničenja s obzirom na stvari, zatim zabranjene vrste oružja te ograničenja s obzirom na način vođenja borbe ili određene upotrebe oružja, uvijek uzimajući u obzir najnoviji razvoj prava. Osobito dragocjeni su i odjeljci o zaštiti ranjenika, bolesnika i zarobljenika (§ 104.) i zaštiti civilnog pučanstva (§ 105.), gdje se izlažu rješenja koja na području međunarodnog humanitarnog prava uvode dopunski protokoli uz Ženevske konvencije o zaštiti žrtava oružanih sukoba, a čitateljstvo se upoznaje i sa sadržajem najnovijeg Trećeg protokola uz Ženevske konvencije, kojim se uvodi novi znak raspoznavanja, kolokvijalno nazvan “ crveni kristal” (§ 104.). Drugi odsjek IX. poglavlja (§§ 108.-115.) odnosi se na pravni položaj neutralnih država za vrijeme oružanog sukoba.

međunarodno pravo; mirno rješavanje sporova; osiguranje mira; međunarodno protupravni čini; samopomoć; pravo oružanih sukoba

nije evidentirano