hrvatski

De republica ecclesiastica Marka Antuna de Dominisa

De republica ecclesiastica središnje je djelo Dominisova opusa u kojem iznosi svoj prijedlog za realizaciju ponovnog jedinstva raskolima razjedinjenih kršćanskih crkava. Djelo nije objavljeno u cjelini, nego postepeno, u tri sveska: Prvi svezak štampan je 1617. godine u Londonu i 1618. godine u Heidelbergu. Drugi svezak objavljen je 1620. godine u Londonu i u Frankfurtu na Majni. Treći je svezak štampan 1622. godine u Hannoveru, a tek 1658. godine u Londonu. Prvi svezak se sastoji od I., II., III. i IV. knjige, u kojem Dominis suvremenu crkvu podvrgava sustavnoj usporedbi sa njenim počecima. Gradeći svoje stavove na Svetom pismu i patristici, iz međusobne ravnopravnosti apostola, konzekventno određuje položaj biskupa kao njihovih legitimnih, po istom principu razvrstanih, međusobno ravnopravnih nasljednika, te tako iz neutemeljenosti Petrovog primata pred ostalim apostolima, slijedi neopravdanost papinog primata pred ostalim biskupima, kojeg Dominis smatra osnovnim i glavnim uzrokom svih razdora. Drugi svezak obuhvaća V i VI knjigu u kojima Dominis iznosi drugu veliku temu svojih temeljnih preokupacija, a to je pitanje odnosa crkvene i svjetovne vlasti, odnosno politološko pitanje odnosa crkve i države. Treći svezak sastoji se od VII i IX knjige, u kojima Dominis razrađuje konkretno pitanje oblika vlasti u crkvi, predlažući da se crkva reorganizira u svrhu jedinstva kršćanstva i postizanja mira i sloge u svijetu. Iako već u naslovu (De republica ecclesiastica - libri decem) najavljuje deset knjiga, knjige VIII i X nikada nisu objavljene, ali postoji više naznaka da su bile napisane, no nažalost ne nalaze se ni u djelomično sačuvanom rukopisu. Usprkos svojoj opsežnosti De republica ecclesiastica vrlo je pregledno djelo, čija je struktura vrlo uredna. Dominis iznosi osnovne teze u skladu sa podjelom na knjige, koje predstavljaju tematski zaokružene cjeline, a poglavlja unutar njih, razrada su pojedinih problema. Svaka knjiga sastoji se od dvanaest poglavlja koja su razdjeljena na velik broj, po brojevima obilježenih odlomaka. U izlaganju će se redom iznositi osnovne teze svake pojedine knjige. Dominisovo djelo De republica ecclesiastica važno je za razumijevanje ekumenizma, jer anticipira ideje usvojene tek nakon više od tri stoljeća, a postavljanjem problema odnosa crkve i države i danas aktualno.

Dominis; ekleziologija; 17. stoljeće

nije evidentirano