Naslov
Kriteriji za kršćansku prosudbu političkih stavova
(Criteria for Christian Judgement of Political Stances)

Autori
Baloban, Stjepan

Izvornik
Bogoslovska smotra-Ephemerides theologicae Zagrabienses ((0352-3101)) 77 (2007), 2; 469-482

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
katolici u politici; kriteriji vjernika političara; metoda razlučivanja; opravdana autonomija; kršćanski stil bavljenja politikom; zvanje političara; pluralizam političkih odabira katolika
(Catholics in politics; criteria of politicians who are believers; methods of differentiating; justifi ed autonomy; Christian style of being active in politics; political vocation; pluralism of political choices of Catholics)

Sažetak
U članku se polazi od konstatacije da Katolička crkva nakon Drugoga vatikanskog koncila jasno i nedvosmisleno poziva kršćane, katolike da aktivno sudjeluju u političkom životu. To je na osobit način vidljivo u socijalom nauku Crkve, koji u brojnim dokumentima nudi elemente za kršćansku prosudbu političkih stavova. S jedne strane, Katolička crkva traži od svojih vjernika da budu aktivni u politici, a s druge strane, vjernici laici se sve teže snalaze u političkom životu. U Hrvatskoj prevladava ’ opća dezorijentiranost’ s obzirom na ulogu katolika u politici. Stoga je u Hrvatskoj potrebno javno raspravljati o kriterijima za kršćansku prosudbu političkih stavova. U prvoj točki ovoga rada raspravlja se o Temeljima za kršćansku prosudbu političkih stavova, a u drugoj točki o nekim Pojedinačnim pitanjima vezanima za konkretnu hrvatsku situaciju. Temeljni kriterij za kršćanina u politici jest dosljednost u odnosu na vrednote evanđelja. Kompendij socijalnog nauka Crkve (2004.), koji aktualizira socijalno učenje Crkve u današnjem vremenu, nudi određene kriterije. Polazni kriterij jest ljudska osoba shvaćena na individualnoj i društvenoj razini i ujedno otvorena Transcendenciji. Kršćanska specifi čnost u bavljenju politikom u konkretnim okolnostima suvremenog društva nailazi na velike poteškoće. Stoga se raspravlja o ’ metodi razlučivanja’ , o opravdanoj autonomiji vjernika laika u politici te o kršćanskom bavljenju politikom pod negativnim i pozitivnim vidom. Imajući u vidu specifi čnu hrvatsku situaciju drugi dio rada raspravlja o katolicima u različitim političkim strankama, o poteškoćama oko javne crkvene rasprave o političkim opredjeljenjima katolika, o premještanju interesa vjernika laika s političkog na socijalno-karitativno područje te o opasnostima koje prijete od različitih ’ moćnika’ u političkom životu. U zaključnom dijelu rada ukazuje se na određene hrvatske izazove o kojima ovisi pronalaženje odgovarajućih kriterija za prosudbu kršćanskih stavova u Hrvatskoj. Riječ je prije svega o potrebi javne crkvene rasprave na temelju koje će se utvrditi temeljni kriteriji, a katolici političari moći zajednički u različitim strankama braniti kršćanske stavove i vrednote.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA