hrvatski

Nove metode u istraživanju hrvatskog propolisa

Propolis je generičko ime za smolu biljnog porijekla koju pčele medarice (Apis melifera) sakupljaju s različitih dijelova bilja i u svom je organizmu prerađuju do krajnjeg produkta propolisa. Korištenje propolisa kroz stoljeća i sve veći broj gotovih proizvoda na bazi propolisa potaknuo nas je da znanstveno istražimo i potvrdimo njegove vrijednosti. Propolis je sakupljan na različitim područjima Republike Hrvatske uzimajući u obzir vrstu biljnog pokrova i vrijeme sakupljanja kao osnovne čimbenike koji određuju njegov sastav i vrijednost. U ovom doktorskom radu ispitano je 38 uzoraka propolisa s obzirom na organoleptička svojstva. Provedena su kvalitativna, polukvantitativna i denzitometrijska ispitivanja glavnih sastavnica propolisa, fenolnih kiselina i flavonoida. U tu svrhu korištene su kromatografske metode (jednodimenzijska i dvodimenzijska tankoslojna kromatografija) za koje je provedena i optimizacija kromatografskog procesa, s ciljem jednoznačnog razlikovanja svake ispitivane sastavnice. RF vrijednosti identifikacijske su karakteristike u plošnoj kromatografiji, ovisne o primjenjenoj pokretnoj fazi i sorbensu. Stoga je testirana uspješnost primjenjenih pokretnih faza. U tu je svrhu korišteno nekoliko matematičkih pristupa. Određen je koeficijent razlikovanja DP, broj kromatografski sličnih sastavnica T te srednji vlastiti sadržaj informacije I za svaki pojedini razvijač. Metodama numeričke taksonomije najsličniji razvijači su grupirani u klastere i konstruiran je odgovarajući dendrogram. Najuspješniji razvijači korišteni su za provedbu daljnjih kromatografskih postupaka. Metoda dvodimenzijske tankoslojne kromatografije prvi je puta korištena za polukvantitativno određivanje sastavnica hrvatskog propolisa. Ova analitička tehnika u praktičnoj primjeni pokazala je čitav niz prednosti što otvara mogućnost jednostavne primjene za laboratorijsku analizu polifenola. Slijedeći podatke iz literature i naša dosadašnja saznanja o djelotvornosti aktivnih sastavica propolisa, ukazala se potreba za uklanjanjem voska, jer je poznato da njegovo prisustvo uz druga prisutna onečišćenja znatno umanjuje terapijski učinak propolisa. U svrhu pročišćavanja i predobradbe sirovog propolisa, prvi puta je korištena metoda ekstrakcije na čvrstoj fazi. Tako pročišćeni uzorci propolisa korišteni su u HPLC analizi. Tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti, uspješno su razdvojene i polukvantitativno određene sastavnice iz uzoraka hrvatskog propolisa. Ustanovljeno je da se njihov sastav međusobno znatno ne razlikuje po vrstama aktivnih sastavnica, već samo po prisutnoj koncentraciji. Dobiveni rezultati HPLC analize samo su još jedna potvrda direktne povezanosti sastava propolisa i biljnog pokrova, kao i vremenskog perioda kada pčele sakupljaju eksudate. Rezultati mikrobiološke analize o antibakterijskom djelovanju uzoraka propolisa na izabrane Gram-pozitivne bakterije potvrđuju vrijednosti dobivene HPLC analizom i naša očekivanja o djelovanju pojedinih sastavnica iz propolisa, kao i o njihovom sinergizmu. Uspoređujući sastav propolisa iz različitih djelova svijeta s hrvatskim propolisom, a s obzirom na klimatsku pripadnost i biljni pokrov, znakovito je da hrvatski propolis pokazuje značajnu koncentraciju aktivnih sastavnica. Molekularnim modeliranjem istraženi su odnosi između strukture i svojstava sastavnica propolisa. Dobiveni rezultati QSPR istraživanja predstavljaju temelj budućih QSAR studija koje će omogućiti predviđanje lijeka s optimalnim učinkom iz grupe flavonoida. Nadalje, istraživanja u ovome radu ukazuju na nužnost standardizacije pripravaka na bazi propolisa, a koja kod nas još uvijek nije zadovoljavajuće riješena. Hrvatski propolis sadrži visokovrijedne aktivne sastavnice koje, uz provedenu standardizaciju i odgovarajuću tehnološku obradbu, mogu rezultirati proizvodima čija bi kvaliteta bila znatno iznad mnogih prisutnih na našem tržištu.

propolis; flavonoidi; kromatografija (TLC; HPLC; SP); numerička taksonomija; QSPR; QSAR

nije evidentirano