Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 345804

Slobodan pristup informacijama : 4. i 5.okrugli stol : zbornik radova


Slobodan pristup informacijama : 4. i 5.okrugli stol : zbornik radova, Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2007 (zbornik)


Naslov
Slobodan pristup informacijama : 4. i 5.okrugli stol : zbornik radova
(Free access to information : 4th and 5th Round Table Talks)

Urednik/ci
Belan-Simić, Alemka ; Horvat, Aleksandra

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, zbornik, znanstvena

Izdavač
Hrvatsko knjižničarsko društvo

Grad
Zagreb

Godina
2007

Stranica
XVI, 143 str.

ISBN
978-953-6001-47-7

Ključne riječi
slobodan pristup informacijama; akademska zajednica; cjeloživotno učenje
(free access to information; academic community; lifelong learning)

Sažetak
Ideja o organiziranju Okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama jedna je od nekoliko inicijativa koje je potaknula Komisija za slobodu izražavanja i slobodan pristup informacijama Hrvatskoga knjižničarskoga društva u razdoblju od svoga osnutka 1998. godine. Dosada je održano pet okruglih stolova, uvijek 10. prosinca, na Međunarodni dan ljudskih prava, posvećenih jednom određenom aspektu intelektualne slobode. U ovoj su knjizi objedinjeni radovi izloženi na 4. i 5. okruglom stolu o slobodnom pristupu informacijama, održanima u prosincu 2004. i 2005. godine u Zagrebu. Organizatori oba skupa bili su Komisija za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja Hrvatskoga knjižničarskog društva i Katedra za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Suorganizator 4. okruglog stola, održanog u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, bio je Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dok su u organizaciji 5. okruglog stola sudjelovale Knjižnice grada Zagreba, u čijem je prostoru skup i održan. Prvi dio Zbornika okuplja sedam referata sa 4. okruglog stola posvećenog slobodnom pristupu informacijama u akademskoj zajednici. Ta je tema danas sigurno posebno zanimljiva za knjižničare, jer se akademska sredina pod utjecajem međunarodnih čimbenika, nakon što je Hrvatska potpisala Bolonjsku deklaraciju, vidljivo mijenja. Mijenjaju se ne samo sadržaji studijskih programa, već i način studiranja te što je posebno važno za knjižnice i ustroj visokoškolskih ustanova. U uvodnom izlaganju Đ. Gardašević ističe važnost zakonodavstva o pravu na pristup informacijama kao nezaobilazne sastavnice suvremenog demokratskog društva, naglašava važnost uvođenja samoga koncepta slobodnog pristupa informacijama koji je za naše, ali i za velik broj drugih razvijenijih društava, nov. Budućnost sveučilišnih knjižnica britanski knjižničar J. Akeroyd vidi u proširenju i obogaćenju njihove dosadašnje uloge organizatora znanja. Suvremeni knjižničar mora steći vještine poučavatelja, a sveučilišne knjižnice postati središta organiziranog poučavanja za korisnike. Neki predavači usmjerili su se na ulogu koju je visokoškolskim knjižnicama namijenio Bolonjski proces te iznose svoja iskustva. Na primjeru osnivanja i djelovanja Centra za izvannastavne aktivnosti Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, pokazuje se kako knjižnica može pomoći u organiziranju i izvođenju neformalnih oblika obrazovanja (E. Bačić). Ističe se kako je uspješno koncipiranje i izvođenje programa informacijskog opismenjivanja na sveučilištu utemeljeno na uskoj suradnji između knjižničara i fakultetskih nastavnika te ga treba učiniti i sastavnicom cjeloživotnog učenje (J. Petrak). Gorku i mjestimično ironičnu priču o uništenju nacionalnih baštinskih zbirki i ustanova pokojni K. Bakaršić završava priznanjem da ne zna odgovoriti na pitanje kad i kako će njegova zemlja ostvariti društvo znanja. U ovom se zborniku kao i u ranijima govori o oblikovanju knjižničnih zbirki. Opisuje se iskustvo stečeno radom u HURIDOCS-u, međunarodnoj udruzi koja se bavi načelima organiziranja dokumentacije o povredama ljudskih prava (M. László). Na primjeru knjižnice Instituta za međunarodne odnose u Zagrebu namijenjene korisnicima koji traže građu i izvore iz interdisciplinarnog područja međunarodnih odnosa, pokazuje se kako suvremeni knjižničar može povećati vrijednost informacija kojima raspolaže i olakšati korisnicima pretraživanje (S. Ivanović). Drugi dio zbornika sadrži referate 5. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama posvećenog cjeloživotnom učenju. U uvodnom izlaganju Knjižničarski studiji u Hrvatskoj A. Horvat govori o načinu na koji se u Europskoj uniji nastoji uskladiti stručno obrazovanje i urediti priznavanje stručnih kvalifikacija. Iako su uvjeti za obavljanje knjižničarske struke u Hrvatskoj utvrđeni zakonom, pa bi se o knjižničarstvu moglo govoriti kao o reguliranoj profesiji, postojeće razlike u nazivima koji se stječu u diplomi na različitim sveučilištima te razlike u načinu ustroja studija pa i u sadržaju studijskih programa, ukazuju da u Hrvatskoj ne postoji konsenzus o struci. Uz formalno školovanje knjižničara ovaj zbornik donosi i rad o sustavu stručnog napredovanja za knjižničara opisujući britansko iskustvo (M. Huckle). Stručna udruga CILIP izradila je dokument nazvan Korpus stručnog znanja, koji pomaže sveučilištima i drugim organizacijama koje organiziraju knjižničarsko školovanje u definiranju stručnih sadržaja koji se smatraju relevantnima za struku. Potpora koju knjižnice pružaju cjeloživotnom učenju opisana je na primjeru Knjižnice Otona Župančiča u Ljubljani kroz dva europska projekta (S. Resman) i programima cjeloživotnog učenja koje pruža Sveučilišna knjižnica Rijeka (S. Tomljanović). Na kraju zbornika objavljeni su zaključci oba okrugla stola usporedo na hrvatskom i engleskom jeziku, koji mogu doprinijeti razumijevanju tema kojima su skupovi bili posvećeni i problema koje knjižničarska zajednica u Hrvatskoj mora riješiti. Zaključno se može reći da ovaj zbornik pokazuje kako su organizatori oba okrugla stola rano prepoznali suvremene teme koje će nešto kasnije biti od važnosti za pristupne pregovore Hrvatske Europskoj uniji u poglavlju 25. Znanost i istraživanje te poglavlju 26. Kultura i obrazovanje kao i da su hrvatski knjižničari već godine 2004. i 2005. pokazali znatan interes. Oba se stola mogu smatrati i primjerima dobre prakse koji su uz odgovarajuću legislativu vrlo važni sukladno najavljenim akcijskim planovima Republike Hrvatske u području Znanosti i istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0130530

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Aleksandra Horvat (urednik)

Citiraj ovu publikaciju

Slobodan pristup informacijama : 4. i 5.okrugli stol : zbornik radova, Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2007 (zbornik)
Belan-Simić, A. & Horvat, A. (ur.) (2007) Slobodan pristup informacijama : 4. i 5.okrugli stol : zbornik radova. Zagreb, Hrvatsko knjižničarsko društvo.
@book{book, year = {2007}, pages = {XVI, 143 str.}, keywords = {free access to information, academic community, lifelong learning}, isbn = {978-953-6001-47-7}, title = {Free access to information : 4th and 5th Round Table Talks}, keyword = {free access to information, academic community, lifelong learning}, publisher = {Hrvatsko knji\v{z}ni\v{c}arsko dru\v{s}tvo}, publisherplace = {Zagreb} }