hrvatski

Mediji 200 godina nakon Kraljskog Dalmatina - Kriza identiteta novinarske profesije

Ovaj rad prikazuje raznolikost današnje medijske scene u Hrvatskoj, 200 godina nakon Kraljskog Dalmatina. Iznosi se teza da medijske slobode i medijska raznolikost ne ovise samo o tehnološkom napretku. U kontekstu tranzicijskih političkih i društvenih suvremenih kretanja, koja su utjecala na medijsku politiku u Hrvatskoj i na razvoj medijske scene, tematizira se pitanje slobode medija u Hrvatskoj u uvjetima loše ocjene međunarodnih organizacija. Analitička usporedba s medijskim okruženjem drugih zemalja sličnog društvenog i političkog statusa pokazuje da pluralizam medija nije donio pluralizam sadržaja, medijski sadržaji gube na kvaliteti i raznolikosti, a sve su izraženiji trendovi zabave, komodifikacije i „ novinarskog glasnogovorništva“ kao legitimne novinarske forme. Infotainmenr, newstainment, infomercial, advertorial žanrovi su novog novinarstva u medijima izloženima sve suptilnijim ekonomskim oblicima kontrole i pritisaka, koji su manje jasni od političkih ali su jednako opasni i destruktivni za javno informiranje. Novinarska etika i etika oglašivača se zamjenjuje, klasično novinarstvo i načela novinarske etike sve više ostaju predmetom akademskog izučavanja. Istodobno, informacijska tehnologija mijenja načela i kriterije novinarstva, novi medijski žanrovi, primjerice blog, prijete novinarskoj profesiji. Globalni trendovi monopolizacije, koncentracije i komercijalizacije mijenjaju pravila u novinarstvu i vode prema atomizaciji publike i interesa. Unatoč mnogim javnostima ili upravo zbog toga, mediji su sve manje forum široke javne rasprave i bogatstva pluralističkih, raznolikih i inovativnih pogleda na društvenu stvarnost, a sve više programirana, institucijski i tržišno kontrolirana komunikacija. To vodi krizi identiteta novinarskog zvanja, društva i građanske odgovornosti, a posljedica je prespora društvena konsolidacija i izlazak iz razdoblja tranzicije. Postavlja se pitanje važnosti akademskog obrazovanja novinara kao temeljnog obrazovanja novinara, koje bi omogućilo zaštitu profesije, te odredilo okvire za analitički i kritički pristup društvenoj stvarnosti na etičkim načelima profesije i europskim standardima komunikacijskih prava građana.

medijska sloboda; medijska raznolikost; tehnološki razvoj medija; kriza identiteta novinarstva; akademsko obrazovanje novinara

nije evidentirano