Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 345294

Znakovani jezik - augmentativna komunikacija


Pribanić, Ljubica; Kobašlić, Kristina
Znakovani jezik - augmentativna komunikacija // Kvaliteta slovenske logopedije v evropskem prostoru / Tomc Šavora, Petra ; Zorko, Nuša (ur.).
Maribor, Slovenija: Društvo logopedov Slovenije, Aktiv logopedov SV Slovenije: Center za sluh in govor Maribor, 2007. str. 52-53 (predavanje, sažetak, stručni)


Naslov
Znakovani jezik - augmentativna komunikacija
(Signed Language – Augmentative Communication)

Autori
Pribanić, Ljubica ; Kobašlić, Kristina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Kvaliteta slovenske logopedije v evropskem prostoru / Tomc Šavora, Petra ; Zorko, Nuša - Maribor, Slovenija : Društvo logopedov Slovenije, Aktiv logopedov SV Slovenije: Center za sluh in govor Maribor, 2007, 52-53

ISBN
978-961-91901-1-1

Skup
2. kongres logopedov Slovenije "Kvaliteta slovenske logopedije v evropskem prostoru"

Mjesto i datum
Maribor, Slovenija, 25.-27.10.2007.

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Neobjavljeni rad

Ključne riječi
Znakovani jezik; augmentativna komunikacija; govorna apraxia
(Signed language; augmentative communication; speech apraxia)

Sažetak
Cilj je ove prezentacije prikazati uporabu znakovanog jezika kao jednoga oblika augmentativne komunikacije. Znakovani jezik može se uvesti kao augmentativno komunikacijsko sredstvo s djecom koja ne govore zbog različitih uzroka kao što su: pervazivni poremećaj, govorna apraksija, sniženo intelektualno funkcioniranje i sl. Znakovani jezik podrazumijeva simultanu komunikaciju, što znači istovremeno govorenje i pokazivanje odgovarajućega znaka, najčešće ključnih riječi u izričaju. Znakovi mogu biti arbitrarni - preuzeti iz znakovnog jezika ili nekonvencionalni, dijete ih najčešće samo izmišlja za izražavanje svojih potreba (kućni znakovi). Uspjeh u komunikaciji potiče dijete na dalje pokušaje i trud, na istraživanje riječi i njihovih kombinacija ; utječe na rast samopouzdanja i povezanost roditelja i djeteta ; dijete postaje neovisnije, s adekvatnijim reakcijama u različitim situacijama te pokazuje manje frustracije u komunikaciji. Budući da dijete uči jezik od odraslih govornika, najčešće roditelja, roditeljski izbor znakovanog jezika znači da će roditelj prvi prihvatiti i naučiti znakove potrebne za svakodnevnu komunikaciju. Roditelj u komunikaciji prenosi djetetu govorne poruke potpomognute znakovanjem, da bi ih dijete, nakon nekog vremena počelo rabiti u prenošenju svojih poruka. Nekoj će djeci biti potrebno nekoliko minuta da nauče prvi znak, dok će drugoj biti potrebno i nekoliko mjeseci izloženosti znakovanoj komunikaciji da znakom izraze svoje potrebe i želje. Kada započinjemo program znakovanog jezika najbolje je početi znakovima koji izražavaju potrebe: jesti, piti, još, uporaba toaleta. Na taj će način dijete biti motivirano komunicirati svoje potrebe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
013-0000000-2301 - Osnove gramatike hrvatskoga znakovnog jezika (HZJ) (Ljubica Pribanić, )

Ustanove
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ljubica Pribanić, (108136)