Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 345261

Znakovani jezik: poticanje komunikacije u djece s Down sindromom


Pribanić, Ljubica
Znakovani jezik: poticanje komunikacije u djece s Down sindromom // Osobe s Down sindromom: prijateljski u Puli
Pula: Down Syndrom Centar Pula, 2007. str. 39-39 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)


Naslov
Znakovani jezik: poticanje komunikacije u djece s Down sindromom
(Signed Language: Encouraging Communication in Children with Down Syndrome)

Autori
Pribanić, Ljubica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Osobe s Down sindromom: prijateljski u Puli / - Pula : Down Syndrom Centar Pula, 2007, 39-39

Skup
Međunarodni kongres o Down sindromu i prvi EDSA kongres u Hrvatskoj "Osobe s Down sindromom: prijateljski u Puli"

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 11.-14.10.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Znakovani jezik; augmentativna komunikacija; Down sindrom
(Signed language; augmentative communication; Down syndrome)

Sažetak
Cilj je ovog izlaganja prikazati uporabu znakovanog jezika kao oblika augmentativne komunikacije u djece s Down sindromom. Znakovani jezik može se uvesti kao augmentativno komunikacijsko sredstvo s djecom koja imaju usporeni razvoj govora zbog različite etiologije. Znakovani jezik podrazumijeva simultanu komunikaciju, što znači istovremeno govorenje i pokazivanje odgovarajućega znaka, najčešće ključnih riječi u izričaju. Znakovi mogu biti arbitrarni - preuzeti iz znakovnog jezika ili nekonvencionalni, dijete ih najčešće samo izmišlja za izražavanje svojih potreba (tzv. kućni znakovi). Uspjeh u komunikaciji potiče dijete na dalje pokušaje i trud, na istraživanje riječi i njihovih kombinacija ; utječe na rast samopouzdanja i povezanost roditelja i djeteta ; dijete postaje neovisnije, s adekvatnijim reakcijama u različitim situacijama te pokazuje manje frustracije u komunikaciji. Budući da dijete uči jezik od odraslih govornika, najčešće roditelja, roditeljski izbor znakovanog jezika znači da će roditelj prvi prihvatiti i naučiti znakove potrebne za svakodnevnu komunikaciju. Roditelj u komunikaciji prenosi djetetu govorne poruke potpomognute znakovanjem, da bi ih dijete, nakon nekog vremena počelo rabiti u prenošenju svojih poruka. Nekoj će djeci biti potrebno nekoliko minuta da nauče prvi znak, dok će drugoj biti potrebno i nekoliko mjeseci izloženosti znakovanoj komunikaciji da znakom izraze svoje potrebe i želje. Kada započinjemo program znakovanog jezika najbolje je početi znakovima koji izražavaju potrebe: jesti, piti, još, uporaba toaleta. Na taj će način dijete biti motivirano komunicirati svoje potrebe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
013-0000000-2301 - Osnove gramatike hrvatskoga znakovnog jezika (HZJ) (Ljubica Pribanić, )

Ustanove
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ljubica Pribanić, (108136)