hrvatski

Primjena rezultata interpretacije snimaka i GIS-a za planiranje u šumarstvu

Istraživanje primjene rezultata interpretacije aerosnimaka i geografskog informacijskog sustava za planiranje u šumarstvu provedeno je na primjeru NP "Risnjak". Cilj istraživanja bio je pronalaženje načina za povezivanje svih postojećih podataka o terenu kao i podataka dobivenih interpretacijom aerosnimaka u jedinstveni izvor informacija, te generiranje novih informacija kao podloga za planiranje korišćenjem metoda geografskog informacijskog sustava (GIS). Podaci korišteni za uspostavu rasterskoga GIS - modela za N.P. Risnjak dobiveni su interpretacijom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka, izmjerom na terenu (Program gospodarenja za N.P. Risnjak 1991-2000. god.) i digitalizacijom postojećih karata. Na ICK aerosnimkama izvršeno je izlučivanje sastojina (delineacija) prema vidljivim razlikama u slikovnim pojedinostima šumskih sastojina kao što su: vrsta drveća, omjer smjese, sklopljenost sastojine, veličina krošnje, stupanj oštećenosti, pojava matičnog supstrata itd. Delineacijom aerosnimaka dobiveni stratumi su također digitalizirani, čime je omogućeno dobivanje prostornih raspodjela iz podataka interpretiranih na ICK aerosnimkama (oštećenost, dendrometrijski parametri). Sve vektorske teme rasterizirane su uz veličinu piksla 10x10 m. Unutar GIS - modela su svi iznori informacija geokodirani i pohranjeni kao zasebni slojevi, čime je omogućeno nesmetano međusobno rukovanje, bilo tematskim, bilo topografskim podacima. Uspostavljeni rasterski GIS - model za NP "Risnjak" sastoji se od 30 tematskih slojeva: 1. pedokartografske jedinice 2. geološke kategorije (prema sastavu stijena i vodopropusnosti) 3. biljne zajednice 4. prostorna raspodjela srednjih prsnih promjera po ha (terenski podaci - ter.) 5. prostorna raspodjela srednjih prsnih promjera po ha (fotogrametrijski podaci - ftg.) 6. prostorna raspodjela temeljnica po ha (ter.) 7. prostorna raspodjela temeljnica po ha (ftg.) 8. prostorna raspodjela volumena po ha (ter.) 9. prostorna raspodjela volumena po ha (ftg.) 10. prostorna raspodjela broja stabala po ha (ter.) 11. prostorna raspodjela broja stabala po ha (ftg.) 12. relativni udjel jele (ftg.) 13. relativni udjel bukve (ftg.) 14. relativni udjel smreke (ftg.) 15. prostorna raspodjela srednje oštećenosti jele (ftg.) 16. prostorna raspodjela srednje oštećenosti bukve (ftg.) 17. prostorna raspodjela srednje oštećenosti smreke (ftg.) 18. prostorna raspodjela indeksa oštećenosti jele (ftg.) 19. prostorna raspodjela indeksa oštećenosti bukve (ftg.) 20. prostorna raspodjela indeksa oštećenosti smreke (ftg.) 21. prostorna raspodjela srednje oštećenosti četinjača (ftg.) 22. prostorna raspodjela srednje oštećenosti listaća (ftg.) 23. prostorna raspodjela indeksa oštećenosti četinjača (ftg.) 24. prostorna raspodjela indeksa oštećenosti listaća (ftg.) 25. prostorna raspodjela ukupne srednje oštećenosti (ftg.) 26. prostorna raspodjela ukupnog indeksa oštećenosti (ftg.) 27. digitalni model reljefa (DMR) 28. nagib terena 29. nagib terena po klasama 30. kutni otklon od juga (izloženost) Uz svaki sloj vezana je atributna baza podataka, generirana na mreži točaka 50x50 m kroz sve slojeve, a koja je uvijek otvorena i prilagodljiva za nadopunu novim podacima. Baza podataka je ujedno trajno arhiviran materijal koji se u svako doba može vrlo lako umnožiti. Iz tematskih sadržaja dobivenih na osnovi interpretacije aerosnimaka modeliranjem su izrađeni novi slojevi (relativni udjeli dominantnih vrsta drveća). Raster - GIS modeliranjem iz digitalnog modela reljefa (DMR) dobiveni su slojevi nagiba i izloženosti. Njihovom daljnjom obradom moguće je izračunati i prikazati osunčanost padina tijekom dana i u različita godišnja doba, tok oborinskih voda, itd. Budući da nagib terena ima značajnu ulogu za obavljanje radova u mnogim područjima istraživanja, posebno u području iskoriščivanja šuma, izrađen je novi sloj po klasama nagiba terena. Time je omogućeno planiranje otvorenosti šuma, odnosno projektiranje optimalne mreže šumskih prometnica. Na osnovi ranijih istraživanja za neke slojeve provedene su statističke analize (korelacijska i multivarijatna). Testirane su razlike u oštećenostima između biljnih zajednica. Parcijalnim linearnim korelacijama ispitana je veza između dendrometrijskih elemenata mjerenih na terenu i onih dobivenih mjerenjem na ICK aerosnimkama, a također i veza između zastupljenosti (udjela smjese) i oštećenosti dominantnih vrsta drveća. Multivarijatnom regresijskom analizom istraživan je odnos strukturnih elemenata i oštećenosti dominantnih vrsta drveća s elementima reljefa (nadmorska visina, izloženost, nagib). Rezultati provedenih analiza omogućavaju proučavanje utjecaja pojedinih značajki okoliša na oštećenost šuma, sastojinske veličine, te ukazuju na pravce budućih multidisciplinarnih istraživanja s ciljem kompleksnih analiza svih značajki okoliša. Navedene analize ukazuju na svu kompleksnost proučavanja stanja šuma i utjecaja pojedinih značajki okoliša na to stanje. Uneseni podaci su osnova za buduća istraživanja i planiranja uz pomoć GIS - tehnologije, koja omogućuje bolje analize postojećih podataka, predviđanja budućih stanja što je preduvjet za kvalitetno planiranje. Svi izrađeni tematski sadržaji (slojevi) s atributnim podacima čine bazu podataka za NP "Risnjak" koja je veliki potencijal za daljnja istraživanja i planiranja, te uvijek otvorena i prilagodljiva za izmjene ili nadopunu novim podacima.

infracrvene kolorne aerosnimke (ICK); fotointerpretacija; geografski informacijski sustav (GIS); rasterski GIS - model; NP Risnjak; digitalni model reljefa (DMR); planiranje u šumarstvu

nije evidentirano