Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 344919

Urod i kakvoća genotipova pšenice na različitim lokacijama


Drezner, Georg; Dvojković, Krešimir; Novoselović, Dario; Horvat, Daniela; Guberac, Vlado; Šimenić, Josip; Španić, Valentina
Urod i kakvoća genotipova pšenice na različitim lokacijama // Zbornik sažetaka 42. hrvatski i 2. međunarodni simpozij agronoma / Milan Pospišil (ur.).
Zagreb: Agronomski fakultet Zagreb, 2007. str. 67-68 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Urod i kakvoća genotipova pšenice na različitim lokacijama
(Yield and quality of wheat genotypes at different locations)

Autori
Drezner, Georg ; Dvojković, Krešimir ; Novoselović, Dario ; Horvat, Daniela ; Guberac, Vlado ; Šimenić, Josip ; Španić, Valentina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 42. hrvatski i 2. međunarodni simpozij agronoma / Milan Pospišil - Zagreb : Agronomski fakultet Zagreb, 2007, 67-68

ISBN
978-953-6135-58-5

Skup
42. hrvatski i 2. međunarodni simpozij agronoma

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, Opatija, Hrvatska

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Kakvoća; lokacije; pšenica; urod
(Locations; quality; wheat; yield.)

Sažetak
Saznanja o utjecaju genotipa, okoline i norme sjetve važna su za ostvarenje većeg uroda i bolje kakvoće u pojedinom proizvodnom području. Stoga su postavljeni pokusi sa 13 genotipova ozime pšenice po RCB dizajnu na četiri lokacije (Osijek-eutrični kambisol, Tovarnik– černozem, Nova Gradiška-aluvij i Požega-pseudoglejni tip tla), u tri ponavljanja. Analiziran je urod zrna, masa 1000 zrna, hektolitarska masa, te kakvoća (sadržaj bjelančevina, sedimentacijska vrijednost brašna, vlažni ljepak, gluten indeks i broj padanja). Statistički (vrlo) značajne razlike utvrđene su za sva svojstva između genotipova (G) i između lokacija (L), osim za broj padanja. Norma sjetve (R) značajno je utjecala na urod zrna, sedimentacijsku vrijednost brašna i udio vlažnog ljepka. Interakcija GxL bila je značajna za urod zrna, hektolitarsku masu i masu 1000 zrna. Najveći urod zrna, hektolitarska masa i sedimentacijska vrijednost brašna ostvareni su u Osijeku i Tovarniku, sadržaj bjelančevina i vlažnog ljepka u Novoj Gradiški i Tovarniku, a masa 1000 zrna u Novoj Gradiški i Osijeku. U Novoj Gradiški je ostvaren najmanji urod zrna, a u Požegi najslabija kakvoća, osim za gluten indeks. Genotipovi Alka, Osk. 23/06, Osk. 54/06, Osk. 51/06 i Seka bili su najrodniji, a najbolji pokazatelji kakvoće utvrđeni su za genotipove Žitarka, Golubica, Osk 44/06, Barbara, Janica i Super Žitarka. Pojedini genotipovi specifično su reagirali s obzirom na svojstvo i lokaciju.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
073-0730718-0598 - Razvoj nove germplazme u oplemenjivanju kvantitativnih svojstava pšenice (Georg Drezner, )
079-0730718-0259 - Genotip i stresni učinci u proizvodnji i kvaliteti sjemena pšenice i ječma (Vlado Guberac, )
079-0730718-0268 - Identifikacija germplazme pšenice SSR markerima (Sonja Marić, )

Ustanove
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek