Arhitektura i urbanizam renesanse na otoku Krku (CROSBI ID 349897)
Ocjenski rad | doktorska disertacija
Podaci o odgovornosti
Bradanović, Marijan
Vežić, Pavuša (Pavao)
hrvatski
Arhitektura i urbanizam renesanse na otoku Krku
U uvodnom dijelu radnje nakon pregleda dosadašnjih istraživanja donosi se osvrt na graditeljstvo otoka Krka do XV. stoljeća. Opisuje se prethodni urbanistički razvitak grada Krka i otočnih kaštela, koji se kretao unutar uobičajenih istočnojadranskih okvira, uz naglašenu ukorijenjenost romaničke tradicije. Zatim se upozorava na arhitektonske odjeke humanističkih težnji posljednjih krčkih knezova, kao i specifičnu prisutnost kasnogotičkoga kontinentalnoga načina, kojega je na Otok oko polovice XV. stoljeća donijela graditeljska radionica iz Modruša. Ova će graditeljska manira i njezine realizacije snažno utjecati i na kasnije otočno graditeljstvo. Opisane su, zatim, promjene koje se u gradu Krku događaju pri samom koncu frankopanske uprave, kada protorenesansne elemente donose graditelji rapskih iskustava. Do pune recepcije renesanse u graditeljstvu Otoka dolazi tek koncem XV. stoljeća, u razdoblju rane mletačke uprave a realizacijama tada prednjači graditeljska i klesarska radionica pristigla s Cresa. Osobita je pažnja posvećena opsežnom programu urbanističkog redizajniranja grada kojega provodi rana mletačka uprava. Zatim se opisuje postupni smiraj graditeljskih aktivnosti kojim je grad Krk zahvaćen tijekom XVI. stoljeća i sve veći konzervativizam mjesnih graditeljskih radionica kasne renesanse. U poglavljima o renesansnom graditeljstvu ladanjskoga područja grada Krka, osobita se pažnja posvećuje franjevačkim samostanima na Košljunu i u Glavotoku, gdje se veliki zahvati vrše na prijelazu XV. u XVI. stoljeće. Zatim se prelazi na pregled renesansnog graditeljstva krčkih kaštela. Naglašava se snažni urbanistički razvitak koji kašteli doživljavaju u renesansnom razdoblju, osobito u smislu formiranja trgova, Placa kao novih urbanih težišta, regulacije novih ulica i velikih sakralnih investicija. U Omišlju je naglašena analiza fortifikacija. Njegovog je ključnog strateškog položaja bio svjestan već i posljednji frankopanski gospodar Otoka. Ističe se specifičnost graditeljskog razvitka kaštela Dubašnice, kao administrativne jedinice u kojoj, zbog nedostatka urbanoga ili poluurbanoga središta, ulogu težišta preuzima crkva sv. Apolinara, s pripadajućom bratovštinskom kućom. Ističe se i značenje franjevačkoga samostana u Portu, kao mjesnoga kulturnoga središta koje se osobito izgrađuje polovicom XVI. stoljeća. Tumači se, zatim, poseban razvojni put kaštela Baška, gdje je upravo u razdoblju renesanse definitivno napušteno srednjovjekovno utvrđeno naselje a u nizu se ruralnih cjelina plodnog bašćanskog područja izdiglo naselje Pri mori ili Primorje, zbog svoje povezanosti s pristaništem i blizine staroga kaštela. U zaključnim se poglavljima rekapituliraju analizirani fenomeni, počevši od izgradnje fortifikacija, preko urbanističkih mijena, morfologije i tipologije otočkoga sakralnoga i stambenoga graditeljstva do kronologije djelovanja graditeljskih i klesarskih radionica. Naglašava se nešto kasniji renesansni procvat otočkih kaštela ali i tvrdokorno preživljavanje renesansnih pa i retardiranih kasnogotičkih elemenata u njihovom graditeljstvu. Upozorava se na široku skalu investitora od Ivana VII., posljednjega frankopanskog gospodara Otoka preko, energičnoga providura A. Vinciguerre, pojedinih biskupa i višega gradskog klera do župnika, tj. plovana, koji vrlo autonomno upravljaju brojnim seoskim kaptolima, bratovština i pripadnika višega sloja puka u kaštelima. Na koncu se renesansno graditeljstvo Otoka tumači u širem kontekstu preplitanja senjskih, rapskih, creskih i vinodolskih utjecaja.
Frankopani; Venecija; otok Krk; urbanizam; arhitektura; urbanizam; renesansa
nije evidentirano
engleski
Rennaisance Architecture and Urbanism of the Island of Krk
nije evidentirano
Frankopans; Venice; The Island of Krk; Architetcture; Urbanism; Renaissance
nije evidentirano
Podaci o izdanju
553
02.10.2007.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Odjel za povijest umjetnosti
Zadar