hrvatski

Komercijalizacija radija - tržišna ili politička odluka?

Elektronički su mediji u brojnim zemljama od samog početka usko povezani i uvjetovani komercijalnim sadržajima. Međutim, podjednako kao što se nezavisno razvijao sustav komercijalnih radija, demokratske su države vrlo brzo počele graditi i/ili unapređivati dopunske sustave javnih i/ili nekomercijalnih radija. Zakon o telekomunikacijama iz 1994. ponovo je dozvolio privatno vlasništvo nad elektroničkim medijima, te se broj radijskih postaja u Republici Hrvatskoj povećao za sto posto. Danas ih je 114, bez programa Hrvatskog radija. Međutim, očekivana demokratizacija medijskog prostora rezultirala je tek povećanjem komercijalnih i zabavnih sadržaja. Stvarna uloga radija, kao javnog medija koji služi javnom priopćavanju, zamijenjena je novom (i profitabilnom) ulogom javnog zabavljača. Treba li radio tu i ostaviti?

radio postaje ; komercijalizacija ; sadržaji

nije evidentirano