hrvatski

Perspektive vukovarskog kraja u uvjetima oskudnosti socijalnog kapitala

Istok Hrvatske najčešće poistovjećivan s dvije županije – Osječko-baranjskom i Vukovarsko srijemskom - u novijoj hrvatskoj povijesti je doživio duboke promjene kako u socio-ekonomskom pogledu, tako i u socio-kulturnom. Ovim člankom autori analiziraju neke od tih promjena u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Sva stradanja ne-Srpskog stanovništva u Domovinskom ratu, razorenost i opljačkanost gospodarskih potencijala te okupiranost do 1997. imali su duboke tragove u godinama poraća. Sporost gospodarskog oporavka, slaba demografska obnova (povratak prognanih), slaba obrazovna struktura stanovništva, visoka stopa nezaposlenost, niski individualni i društveni standard, samo su neki od pokazatelja tijeka tranzicije vukovarskog kraja. Socio-ekonomsku sliku istoka Hrvatske još dopunjuju problemi suživota, problemi koji se mogu podvesti pod pojam nepovjerenje. Ono se, ekonomskim rječnikom kazano, potvrđuje u nepostojanju, oskudnosti socijalnog kapitala.To je problematika kojoj je posvećen prvi dio rada. Drugi, pak, dio donosi podatke o demografskom i gospodarskom stanju te promjenama u zadnjih petnaestak godina. Može li oživljavanje gospodarstva, ulaganje u obrazovanje i društveni standard ovoga kraja podići razinu povjerenja, ojačati socijalni kapital, pitanje je kojim se eksplicite i implicite bave autori u članku.

socijalni kapital; razine nepovjerenja; gospodarstvo; nezaposlenost; demografska struktura; Vukovarsko-srijemska županija

nije evidentirano