hrvatski

Epidemiološke karakteristike pretilosti u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji

Preuhranjenost je u ogromnim razmjerima zahvatila razvijene zemlje, kao i sve veći broj zemalja u razvoju, te postaje javno zdravstveni problem kojemu se treba pristupiti multidisciplinarno, što posebno naglašava i Svjetska zdravstvena organizacija. Promjenom političko-ekonomskog uređenja primjetio se nagli porast pretilih osoba i u našoj zemlji, te se ovim radom željelo doprinijeti boljem sagledavanju uzročno-posljedičnih čimbenika vezanih uz pojavu pretilosti u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji. Nov poredak i način života doprinijeli su većem ekonomskom napretku i modernijoj urbanizaciji, praćenom porastom opće preuhranjenosti, a zatim i pretilosti. Pretilost je kompleksna, multifaktorijalna bolest koja se razvija kao međudjelovanje genotipa i vanjskog utjecaja. Kompleksno razumijevanje uzroka pojavljivanja pretilosti uključuje spregu socijalnih, kulturnih, ekonomskih, psihičkih i metaboličkih čimbenika, udruženih s genetskim čimbenicima. Pretilost se definira kao stanje u kojem je indeks tjelesne mase (BMI) veći od 30kg/m2. U našem smo radu ispitivali utjecaj čimbenika okoline na pojavljivanje pretilosti u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji. Posebno strukturiranim anketnim listom provedeno je ispitivanje, kojim su prikupljeni osobni, demografski, socijalni i ekonomski podaci, te ispitane određene životne navike i uzimanje psiho-aktivnih lijekova, a iz medicinske dokumentacije dobiveni su podaci o prijašnjim oboljenjima, te je provedeno dodatno ispitivanje procjene depresije i anksioznosti ispitanika. Uzimanje psiho-aktivnih supstanci ispitano je u odraslih i u adolescenata. Ukupno u ispitivanjima je sudjelovalo 721 ispitanika, koji su se javili u ordinacije obiteljske medicine s različitom etiopatogenezom, od kojih je 606 osoba po kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije pripadalo osobama s poremećajima prehrane koji se definiraju preuhranjenošću. Naši rezultati ukazuju da su po spolu žene sklonije pojavi pretilosti i da je njihov udio sve veći progredijentno stupnju pretilosti. Broj obroka je statistički značajan za porast tjelesne težine (p<0, 05). U ovom istraživanju stupanj obrazovanja i ekonomski status nisu statistički značajni za stupanj pretilosti. Navika pušenja je bez statističke značajnosti, dok je navika uzimanja alkohola statistički značajno doprinijela pojavi pretilosti (p<0, 05). U Istraživanjima je praćena navika pušenja, pijenja vina, piva i žestokih pića, te uzimanja sedativa kako u odraslih, tako i u adolescenata. Pojava cijele palete bolesti statistički značajno utiče na pojavljivanje pretilosti: povišene masnoće (p<0, 05), proširene vene (p<0, 05), srčani poremećaji (p<0, 05), dijabetes (p<0, 05), probavne smetnje (p<0, 05). Za razliku od ovih oboljenja hipertenzija, bolovi u leđima i psihičke bolesti ne mijenjaju se sa promjenom stupnja pretilosti, ali se u većem obimu javljaju sa porastom životne dobi. Porastom životne dobi pretilih osoba signifikantno raste i stupanj depresije (p<0, 05), koji je proporcionalan s nižim ekonomskim statusom (p<0, 05). Mjesto stanovanja također utječe na pojavu depresije (p<0, 05), te je ona izrazitija u gradskim urbanim sredinama. Odrasle pretile osobe imaju statistički značajan sociojalno-ekonomsti rizik ka razvoju anksioznosti. Anksioznost raste sa porastom životne dobi (p<0, 05), padom ekonomskog statusa (p<0, 05), niskim stupnjem obrazovanja (p<0, 05) i mjestom stanovanja (gradska sredina) (p<0, 05). Stupanj pretilosti ne korelira sa stupnjem anksioznosti. Pojava pretilosti posljedično doprinosi stvaranju velikog broja ozbiljnih komplikacija. S obzirom na cijeli niz pratećih oboljenja koje se razvijaju, pretile osobe imaju smanjenu kvalitetu života, te je potrebno uložiti maksimalan trud kako bi se otklonili, što je više moguće, rizični čimbenici, te rasteretilo zdravstveni sustav, čiji su oni opsežni potrošači i omogućiti im što kvalitetniju starost. Redukcijom tjelesne težine poboljšava se fizičko i psihičko zdravlje pojedinca, doprinosi boljoj radnoj sposobnosti, te s tog razloga treba razvijati edukacijsko-zdravstvene programe koji će doprinijeti boljem shvaćanju problema pretilosti i morbiditetu koje je prati.

pretilost; epidemiologija; čimbenici rizika; depresija; anksioznost

nije evidentirano