hrvatski

Klinička bioetika i gluhi pacijenti

Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci već se 15-ak godina – kroz djelovanje Katedre za društvene znanosti – bavi bioetikom. To je relativno nova znanstvena disciplina koja je začeta '70-ih godina 20. st. u SAD-u i od tada se kao izrazito višedisciplinarna, međudisciplinarna i dijaloška grana znanosti razvila u respektabilno znanstveno područje u kojem se uz teorijsku, političku, globalnu, kulturnu, ekološku i druge bioetike razvija i klinička bioetika. Logično je da su za potonju – koja u središte svoje pažnje smješta odnos liječnika (i drugih zdravstvenih djelatnika) i pacijenta – najviše zainteresirani medicinski fakulteti, pa se tako i Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci počeo usmjeravati s općih bioetičkih pitanja na ona koja su u edukaciji medicinara najvažnija, a to su teme kliničke (bio)etike. U tom kontekstu došlo se do spoznaje da su s gledišta kliničke bioetike gluhi pacijenti posebna skupina pacijenata kojoj bi trebalo posvećivati i posebnu pažnju. Tu su posrijedi 4 bioetička razloga: 1. načelo autonomije (informirana suglasnost), 2. načelo privatnosti, 3. načelo povjerljivosti i 4. načelo pravednosti. Kao dodatni i izuzetno važan razlog treba spomenuti Preporuku Vijeća Europe br. 1598 iz 2003. godine o zaštiti znakovnog jezika u zemljama članicama EU, u kojoj se zagovara posebna skrb za Gluhe i njihov znakovni jezik.

autonomija ; edukacija ; gluhi pacijenti ; klinička bioetika ; povjerljivost ; pravednost ; preporuka VE 1583 ; privatnost

Sažetak rada objavljen je u Knjizi sažetaka s istog skupa ; Šegota, Ivan (ur.) ; str. 5-6.