hrvatski

Bioetika i genetika : o kakvoj je sve odgovornosti moguće govoriti?

Iako je od 1953. godine i otkrića strukture DNA ovojnice Jamesa Watsona i Francisa Cricka prošlo već nešto više pola stoljeća, interes kojeg znanstveno-stručna, ali i šira javnost i danas iskazuje za genetička istraživanja i njihovu praktičnu primjenu ne samo da ne jenjava već naprotiv kontinuirano raste. Spomenute tendencije nisu samo potaknute realnim novim mogućnostima genetike, već su često proizvod pogrešno interpretiranih ili pretjeranih očekivanja od onoga što bi genetika i njena najnovija otkrića trebala promijeniti u životu suvremenog čovjeka. Naime, vrlo je brzo postalo očigledno da znanstvena istraživanja u genetici, ali posebno njihova primjena u različitim segmentima svakodnevnog života nadilazi isključivo područje znanstvenog djelovanja i istovremeno otvara brojna druga pitanja, posebno ona etičkog karaktera. U pokušajima promišljanja i sagledavanja novih mogućnosti i izazova, te implikacija i posljedica, posebno onih posljedica o kojima trenutno možemo govoriti tek na razini nepredvidivosti njihovog ishoda, svega onoga što danas popularno nazivamo nova genetika, etička kategorija odgovornosti nameće se kao jedan od mogućih putokaza. U ovom izlaganju cilj nam je pokušati prepoznati i odrediti razine odgovornosti kroz definiranje subjekata moralnog odgovornog djelovanja. Individualna odgovornost pojedinca u genetici svakako je jedna od važnih instanca odgovornosti, no postavlja se pitanje li je moguće govoriti i o odgovornosti na drugim, uvjetno rečeno višim razinama, odgovornosti koje uključuju veći krug ljudi, određenu zajednicu, društvo u cjelini - riječ je prije svega o odgovornosti na razini obitelji, odgovornosti političara i konačno, o odgovornosti korporacija kao središnjih aktera suvremenog globalizacijskog svijeta.

bioetika; genetika; odgovornost; korporacija

S Okruglog stola je objavljen i 'Program i sažeci' u kojem je sazetak rada na str. 13-14.