Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 341737

Zdravstveno stanje klena (Squalius cephalus) u odnosu na kakvoću vode rijeke Save


Kurtović, Božidar; Vardić, Irena; Kapetanović, Damir; Teskeredžić, Emin
Zdravstveno stanje klena (Squalius cephalus) u odnosu na kakvoću vode rijeke Save // 2. Savjetovanje o slatkovodnom ribarstvu RH s međunarodnim sudjelovanjem: Uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive
Vukovar: HGK, 2008. (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)


Naslov
Zdravstveno stanje klena (Squalius cephalus) u odnosu na kakvoću vode rijeke Save
(European chub (Squalius cephalus) health status related to the water quality of the Sava river)

Autori
Kurtović, Božidar ; Vardić, Irena ; Kapetanović, Damir ; Teskeredžić, Emin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
2. Savjetovanje o slatkovodnom ribarstvu RH s međunarodnim sudjelovanjem: Uzgoj slatkovodne ribe, stanje i perspektive

Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 17.-18.04.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Klen; Sava; mikrobiologija; parazitologija; histologija; virologija; koliformne bakterije; heterotrofne bakterije; kakvoća vode
(Chub; Sava river; microbiology; parasitology; histology; virology; coliform bacteria; heterotrophic bactera; water quality)

Sažetak
Za naše istraživanje uzorkovano je ukupno 289 klenova na 5 postaja od slovensko– hrvatske granice do utoka rijeke Une u Savu. Dvije postaje bile su uzvodno, a preostale tri nizvodno od grada Zagreba i glavnih izvora onečišćenja vode. Uzeti su uzorci za bakteriološku, parazitološku, histološku i virološku pretragu. Istodobno je uzorkovana voda i određen broj heterotrofnih i koliformnih bakterija. Intenzitet histoloških promjena bio u korelaciji sa kakvoćom vode. Razlike u intenzitetu histoloških promjena među pojedinim postajama su bile izražene. U svakom od uzorkovanih organa je utvrđen barem jedan histološki pokazatelj koji je visoko korelirao s kakvoćom vode. Promjene u škrgama su najbolje korelirale s promjenama kakvoće vode. U sklopu bakteriološke pretrage su uspješno po prvi put primijenjene brze metode za određivanje ukupnog broja koliformnih bakterija, E.coli i enterokoka. Razlike broja bakterija u vodi bile su izražene među pojedinim postajama. Najviša vrijednost utvrđena je na postaji Oborovo a najniža na postaji Otok samoborski. Razlike mikrobioloških pokazatelja u tkivu riba među pojedinim postajama nisu bile izražene i nisu pokazivale pravilnost. Razlike u učestalosti ekto (Dactylogyrus sp., Ichthyiopthirius multifiliis i Trichodina sp.) i endoparazita (Acanthocephala) među postajama i sezonama uzorkovanja nisu bile izražene i nisu pokazivale pravilnost. U sklopu parazitološke pretrage su korištene i molekularne metode u svrhu identifikacije crijevnih parazita. Razlike slijedova nukleotida iz uzorkovanog Pomphorhincus laevis su uspoređene s podacima u GenBank i izrađeno je filogenetsko stablo. Utvrđeno je da se P. laevis iz Hrvatske nalazi u istoj grupi sa parazitima iz Mađarske i Francuske. Na osnovi rezultata ovog istraživanja možemo zaključiti da histološka pretraga riba može poslužiti kao pouzdani pokazatelj stupnja onečišćenja vode. Broj bakterija u vodi je varirao ovisno o sezoni uzorkovanja ali srednja vrijednost kroz cijeli period istraživanja pouzdano ukazuje na stupanj onečišćenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
098-0982934-2752 - Patologija organizama iz voda u odnosu na zagađivala i akvakulturu (Damir Kapetanović, )

Ustanove
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb