hrvatski

Utjecaj dodatka kukuruzne silaže travnoj silaži različitih rokova košnje na ad libitum konzumaciju obroka

Cilj istraživanja bio je utvrditi konzumaciju svježeg obroka, suhe tvari (ST) i organske tvari (OT) travne silaže prvog otkosa, različitih rokova košnje u interakciji s kukuruznom silažom (33 % i 67 % bazirano na ST) izraženu u g kg-1metaboličke tjelesne mase (M0, 75). Travna silaža je spremljena u tri različite faze razvoja klupčaste oštrice (Dactylis glomerata L.) (vlatanje, metličanje, cvatnja) kao dominantne trave u tratini. Ispitivano je ukupno 10 hranidbenih tretmana korištenjem 10 kastriranih ovnova Charolais pasmine u nepotpunom changeover planu. Sadržaj ST travne silaže I., II. i III. roka košnje je iznosio 396, 408 i 463 g kg-1 svježeg uzorka respektivno, a sadržaj sirovih proteina (SP) 119, 6 ; 98, i 90, 3 g kg-1 ST respektivno. Sadržaj ST i škroba kukuruzne silaže je iznosio 264 g kg-1 svježeg uzorka i 211 g kg-1 ST respektivno. Dobiveni rezultati ukazuju da je dodatak 67 % kukuruzne silaže travnoj silaži I. roka košnje i travnoj silaži II. roka košnje statistički značajno (P<0, 05) povećao konzumaciju svježeg obroka, a kod travne silaže III. roka košnje dodatak i 33 % i 67 % kukuruzne silaže je statistički značajno (P<0, 05) povećao konzumaciju svježeg obroka. Dodatak kukuruzne silaže travnim silažama nije imao signifikantan utjecaj (P>0, 05) na konzumaciju ST i OT obroka, bez obzira na udio kukuruzne silaže u obroku i rokove košnje travnih silaža. Zaključeno je da opravdanost dodatka kukuruzne silaže travnoj silaži ovisi o kvaliteti kukuruzne silaže (sadržaj ST i škroba) i travne silaže (rok košnje travne mase). Obzirom da korištena kukuruzna silaža nije bila visoke kvalitete izostao je pozitivan efekt njenog dodatka na ad libitum konzumaciju ST i OT obroka.

travna silaža ; kukuruzna silaža ; ad libitum konzumacija

nije evidentirano