hrvatski

Lica obiteljske pluralizacije - ideali muškosti i ženskosti, podjela rada i obiteljska socijalizacija

Rad analizira društvene promjene koje su utjecale na pluralizaciju obiteljske strukture te razmatra u kojoj su mjeri one izazvale promjene na mikro razini, odnosno na razini obitelji. U tu se svrhu propituju socijalni konstrukti ženskosti i muškosti, naznačuju razlike u konceptualnim određenjima roda i spola, te ističe ključna uloga rodne socijalizacije u podržavanju/rastvaranju tradicionalnih predodžbi ženskosti i muškosti. Premda su u Hrvatskoj evidentni transformacijski i pluralizacijski trendovi, u komparaciji s europskim zemljama obiteljska se struktura relativno sporo mijenja te zadržava tradicionalne atribute. U radu je postavljena početna hipoteza o perzistenciji tradicionalne asimetrične podjele poslova u obitelji te postojanju razlika između religioznih i nereligioznih obitelji glede podjele kućanskih poslova, rodnih predodžbi i nereligioznih obitelji glede podjele kućanskih poslova, rodnih predodžbi i rodne socijalizacije. Početna je hipoteza potvrđena samo djelomično. Perzistentnost diferencijalne rodne socijalizacije opstoji neovinso o religioznosti ispitanika, tendencija egalitarnijeg poimanja podjele kućanskih poslova prisutnija je kod nereligioznih ispitanika, a postoje statistički značajne razlike u procjenama mženskosti/muškosti na temelju spola ispitanika, neovisno o njihovom religijskom statusu. Na temelju rezultata istraživanja zaključili smo kako (ne)religioznost nije ključan čimbenik glede rodne socijalizacije i rodne podjele poslova, već je to spol ispitanika.

obitelj, socijalne promjene, podjela poslova, rodna socijalizacija

nije evidentirano