hrvatski

Izjednačavanje mogućnosti za gluhe osobe

“ If I accept another person’ s language, I have accepted the person… if I refuse the language, I thereby refuse the person, because the language is a part of the self” Bonaventura Parents’ Organization, Denmark Godinu 2007. Europska unija proglasila je godinom kada će se posebna pozornost obratiti na „ Jednake mogućnosti za sve“ . Europe should promote an inclusive society. It should continue to roll back all forms of discrimination - based on race or ethnicity, vjerskoj pripadnosti, disability, age, sexual preference. Vladimir Špidla, European Commissioner for Employment, Social Affairs and Equal Opportunities u uvodnom je govoru u Berlinu, 30. siječnja ove godine, promovirajući godinu „ Jednakih mogućnosti za sve“ , između ostaloga naglasio: “ Europeans have a right to enjoy equal treatment and a life free of discrimination. The 2007 European Year of Equal Opportunities for All aims to ensure they all know this. For a whole year, we will be putting the spotlight on equal opportunities and the benefits for Europe of a diverse society. Europe has a rich array of talents. We cannot afford to waste them.” Budući da se osjećamo i jesmo (još uvijek ne formalno, ali kulturololški da) dio europske zajednice, želimo doprinjeti naporima Europske unije u osvještavanju i senzibiliziranju šire zajednice za prihvaćanje različitosti i stvaranje jednakih mogućnosti za sve, naročito za osobe s invaliditetom pa onda i za gluhe osobe. Ovim ću izlaganjem upravo naglasiti tu potrebu, dakle: izjednačavanje mogućnosti za gluhe osobe u našem društvu. U prvom ću dijelu izlaganja govoriti o ne tako davno, uspješno uvedenom probiru novorođenčadi na oštećenje sluha u svim hrvatskim rodilištima. Tzv. neonatalni skrining na oštećenje sluha i praćenje novorođenčadi i male djece u slušnom i govorno-jezičnom razvoju pridonosi vrlo ranoj i pravovremenoj dijagnostici što omogućava ranu intervenciju: medicinsku – npr. dodjela slušnog aparata, kohlearna implantacija i rehabilitacijsku – poticanje slušanja i govorno-jezičnoga razvoja, rana komunikacija na znakovnom jeziku, poticanje komunikacijskih vještina. Školovanje gluhe djece u Hrvatskoj ostvaruje se dominantno oralnim pristupom, a afirmirana je svjetski dobro poznata verbotonalna metoda prof. Petra Guberine iz 60-tih godina prošlog stoljeća. Osim verbotonalne metode koristi se i tzv. totalni pristup u kojem dominira simulatana komunikacija. Naglasak je na poticanju slušanja i učenju govora. U posljednjih desetak godina ulažu se posebni napori za omogućavanje školovanja gluhe djece (za one roditelje i djecu koji to žele) na hrvatskom znakovnom jeziku ili uz pomoć obrazovnog prevoditelja. Da bi se to moglo ostvariti potrebno je znanstvena istraživanja usmjeriti u najmanje dva pravca: lingvistička istraživanja hrvatskoga znakovnog jezika (HZJ) radi opisa gramatike HZJ i istraživanja dvojezične komunikacije radi dvojezičnog obrazovanja gluhe djece. Opis gramatike HZJ jedan je od preduvjeta za uvođenje dvojezične/dvokulturalne edukacije gluhe djece. Prepoznavši tu potrebu na Odsjeku za oštećenja sluha ERF-a Sveučilišta u Zagrebu, a uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH ostvaruju se dva projekta: „ Osnove gramatike hrvatskoga znakovnog jezika (HZJ)“ i „ Dvojezična komunikacija gluhih i čujućih“ . Drugi će dio izlaganja biti usmjeren u kulturu Gluhih i afirmaciju zajednice Gluhih u tzv. čujućuj, većinskoj zajednici. Suprotstavit ću dva pristupa ili modela: medicinski, patološki ili model deficita nasuprot sociološko-kulturološkom modelu gluhoće. Gluhi intelektualci širom svijeta danas se bore za zamjenu modela deficita sociološko-kulturološkim modelom gluhoće. Umjesto identiteta invalida i oštećenih osoba, Gluhi žele identitet pripadnika jezične manjine odnosno manjinske kulture. Glavno obilježje kulture Gluhih je znakovni jezik. Nekada se znakovni jezik smatrao primitivnim sustavom komunikacije, a danas je prepoznat i priznat kao pravi, prirodni i ravnopravan jezik. Vijeće Europe preporuča (2003) svojim članicama da svoje nacionalne znakovne jezike priznaju kao jezik manjine te da Gluhim osobama priznaju sva prava koja iz takvog njegovog statusa proizlaze: pravo na obrazovanje na znakovnom jeziku i pravo na korištenje prevoditelja u raznim prilikama. Svjedoci smo kako pokret za afirmaciju kulturološkog pristupa gluhoći sve više jača i u Hrvatskoj, sve je više publikacija na znakovnom jeziku i o znakovnom jeziku, kazališnih predstava vezanih uz kulturu Gluhih, uključivanja prevoditelja (za sada nekoliko pionirskih pokušaja) u redovne srednje škole itd. Prevoditelj postaje ključna poveznica u izjednačavanju mogućnosti kako za Gluhe tako i za Gluhoslijepe osobe.

gluhe osobe; izjednačavanje mogućnosti; kultura Gluhih

nije evidentirano