hrvatski

Logistika gradskog transporta u procesu tehnološkog razvoja

Od pojave tovjeka na Zemlji svaka Ijudska djelatnost odvija se u cetverodimenzionalnom sustavu kontinuiteta prostora i vremena. Prestor kretanja smjeSten je u trodimenzionalnom, fizickom prostoru, dok vrijeme, kao cetvrta dimenzija, oblikuje odnose ispunjenosti prostora. Tako je u zadanom vremenu odredeni prostor kretanja prazan, djelomicno pun iii potpuno ispunjen (zagusen). Uspjesno gospodarenje prostorom i danas je jedan od osnovnih zahtjeva razvoja svakog drustva. Prostor je jedan od najva2:nijih gospodarskih resursa kojima raspolaze neko nacionalno gospodarstvo. Gospodarska aktivnost covjeka odvija(la) se u prostoru i zahvaljujuci prostoru (od sakupljanja plodova i lova do leta u svemir), pa je trodimenzionalni prostor okvir oduvijek bio pretpostavka drustvenih, prometnih i gospodarskih aktivnosti covjeka. Konkurentnost prostora, pa tako i urbanog i regionalnog se stvara, pa je tako glavni argument konkurentnosti urbaniziranog prostora i povod investitorima da dodaju nova ulaganja u odredena gradska podrucja: a) tehnoloska sposobnost industrije, smjestene u tom prostoru, da stalno inovira postojece proizvode, razvija tri.iste i tako uspjesno posluje b) postojanje razvijene prometne i druge infrastrukture c) mogucnosti razvoja uspjesne logisticke infrastrukture. Povijest svjetskog gospodarstva povijest je teznji vlasnika kapitala da se ostvari stalno povecanje efikasnosti poslovanja kojom se povecava efikasnost ulozenog kapitala i, shodno tome, transfera kapitala na lokacije s resursima koji pruzaju vece pogodnosti za uspjesno kapitalsko reproduciranje. CHj transfera su maksimalni efekti koji se dostizu utvrdivanjem optimalnog smjestaja, tj. tra2:nje one tocke u prostoru koja oSlgurava maksimalne efekte ulaganja, pa je svaki trosak do kojeg dolazi zbog zagusenja prometa i kasnjenja isporuka robe (iii usluga) podrucje u kojem prometna znanost nastoji istraziti i utvrditi modele optimalnog razmjestaja, organizacije iii meduodnosa pojedinih logistickih aktivnosti u jasno definiranoj prostornoj cjelini. Tvrtke ostvaruju konkurentsku prednost zahvaljujuci inovativnosti i razvoju kojim se mogu · ; oduprijeW pritisku i izazovu tr~ista. Tvrtke koje ulai.u u tehnoloski razvoj i stalnu konkurentnost ulazu u svoj razvoj zbog jakih konkurenata, agresivnih dobavljaca i zahtjevnih kupaca. Buduci da je tehnoloski razvoj, osobito u podrucju informatike Itelekemunikacija umreiio poslovanje tvrtki u sVijetu, teiiste problema s nalaienja potrainje prenio je na zahtjev da se narutena roba iii usluga dostavi na ugovoreno mjesto, u ugovoreno vrijeme, u ugovorenoj kolieini i Uugovorenoj kvaliteti. Stvaranje uVjeta da se ispune ovi osnovni logistitki zahtjevi, gradski prestori konkuriraju na sVjetskom tr:i:istu kapitala i vaini su pri (ne)donosenju odluke 0 smjestaju poslovanju u nekom gradskom prostoru. Smjestaj veceg broja poduzeca u odret1enom prostoru donosi gospodarski i drustveni razvoj, no s druge strane povecava pritisak na prostora posvecen prometu, odnosno, u konkretnom slutaju, ispunjenja zahtjeva koje logistieke operacije poduzeea stavljaju pred cestovne prometnice u gradovima. Temeljna hipoteza rada je da u uvjetima poslovanja sve veteg broja malih tvrtki, koje nemaju sveje logistitke odjele, nalazimo novi tip logistickog problema, posebice u gradskim sredinama koje se odraiavaju na edvijanje prometa i funkcioniranje gradske logistike. Shodno tome temeljni je interes ove disertacije usmjeren prema rjesenjima poveeane zagusenosti gradskih prometnica kao posljedice tehnoloskog razvoja i minijaturizacije kao vrhunca tehnoloskog razvoja. Pod utjecajem tehnoloskog razvoja sve veei broj malih tvrtki van velikih sustava sUdjeluje u gospodarskom razvoju grada, ali i utjece na smanjenje (zbog stvaranja mreia malih poduzeea dolazi do prometnih zagusenja koja smanjuju efikasnost logistickih operacija) komparativnih prednosti gradskog prostora. Zahvaljujuci tehnoloskom razvoju, osobito minijaturizaciji koja je za sada najotitija u sferi obrade i prijenosa podataka (informatizacija i komunikacija), koncentracija materijalnog kapitala prelazl u koncentraciju intelektualnog kapitala, koji ima manje fizicke prostorne zahtjeve za poslovanje poduzeea, no zahtjeva vecu efikasnost prostora za prijenos proizvoda i usluga iz jedne U drugu tocku. Minijaturizacija, kao tehnoloska pretpostavka (u prvom redu kroz razvoj nanotehnologije), a potom i kao ekonomska realnost omogucila je parast konkurentnosti ~prirodno nekonkurentnih- urbanih prostora, ali i postala jedan od preduvjeta mogucnosti stvaranja sve veteg zagusenja, prvenstveno cestovnog prometa. Tehnoloski razvoj transportnih i komunikacijskih tehnologija omogucuJe nova rjesenja obavljanja logistickih aktivnosti, gdje se ispreplicu fizicki i informacijski (virtualni) tokovi. lato je znanstveni doprinos ovog rada objasnjenje problematike grsdske logistike u uvjetima ubrzanog tehnoloskog razvoja i prijedlog tehnoloskih i organizacijskih rjesenja. 2

logistika; gradski transport; tehnološki razvoj

Ispraviti sažetak!!