hrvatski

Parametri razvitka javnog gradskog prometa

Povijesno gledajuci, kretanja stanovnistva u predlndustrijsko doba nisu postavljale u smislu prometnih potreba znatnije zahtjeve jer egzistencijalne i drustvene funkcije nisu bile alocirane. Tek razvojem industrije dolazi do ubrzanog razvoja grada pa tako i povecane mobilnosti stanovnlstva. Alociranost zivotnih funkcija se povecava, te dolazi do svakodnevnih migraclja (na posao, u skolu i sl.) te se u tom razdoblju gradski promst nameee kao vazan segment razvoja drustva. Takvo stanje zadrialo S8 do danas. Prema statistickim podacima aka 80% stanovnistva Europe iivi u urbanom podrucju. Povecanje zivotnog standarda impliciralo je aktualno drugi problem povecanje individualnog prometa, posebno u urbanlm gradskim sredistima. Dolazi do kollzije dva glavna vida gradskog prometa - individualnog i javnog. Nekontrolirani rast automobilskog prometa visestruko ometa normalno funkcioniranje gradske zajednice, te ima negativne konotacije - ekonomske, drustvene, a u posljednje vrijeme izrazene ekoloske. U modelu sustava gradskog prometa, koji je integrirao sve utjecajne parametre na razvoju javnog gradskog prometa, osnovne podjele su na: regulatome, organizacijske i operativne. Nadleznost strategijskog planiranja delegirana je na drzavnu razinu u smislu normiranja minimuma izgradenosti i organiziranosti javnog servisa u gradskom prometu. Dri:ava mora normirati uvjete odri:ivog gradskog prometa - prirnjerice modalnu strukturu gradskog prometa u velikim gradovima (Zagreb, Osijek), a s druge strane minimalni javni servis u manjim gradovima (koji sada nemaju organiziran niti jedan oblik javnoQ prijevDza) kako bi se jamcilo temeljno pravo gradana na mobilnost i slobodu kretanja. Za implementaciju tih uvjeta driava mora osigurati proracunska sredstva i transponirati ih na egzekutivnu razinu. Gradske uprave imaju egzekutivnu funkciju pa u tom smisiu moraju imati i pravnu nadleznost upravljanja gradskim prometom. Cetiri su glavne funkcije gradskih uprava: regulativna, organizacijska, funkcija upravljanja I funkcija planiranja. Problematika integracije ciljeva prostornog planiranja, zastite okolisa i mobilnosti u prometnoj politici jednako je aktualna u gradovima Europske unije, kao I u gradovlma tranzicijskih zemalja pa su i modeli rjesavanja problema gradskog prometa u realjziranim pilot-projektima jednako primjenjivi na regionalnoj razini. Ta je cinjenica iznimno vaina za razinu regulatornog uskladivanja i u postuliranju strategije i politike upravijanja gradskim prometom i u Hrvatskoj. Na osnovu detektiranlh slabosti postojeceg sustava, a u cilju smanjenja negativnih ucinaka prouzrokovanih najvecim dijelom nekontroliranim prometnim rastom individualnog cestovnog prometa, sugerira se izrada granske strategije razvoja gradskog prometa i aplikaclje odgovarajucih instrumenata prometne politlke. Na primjerima europskih gradova, ukljucenih u CIVITAS projekt, predlozeno je poboljsanje javnog gradskog i prigradskog prometa, primjenom kombiniranih mjera prometne politike i inovativnih tehnologijskih, operativnih i ekonomskih rjesenja. Predloieni model ustroja sustava javnog gradskog prometa pretpostavlja vise-razinski sustav donosenja odluka 0 strategijskom razvoju gradskog prometa te uvazava sve relevantne parametre razvoja javnog gradskog prometa - regulatorne, organizacijske, drustveno-ekonomske i ekoloske. Primjenom takvog modela organizacije javnog gradskog prometa u uvjetima kontrolirane konkurentnosti trtista osigurala bi se ravnoteia izmedu interesa troskovne efikasnosti operatera, interesa korisnika j drustvenih interesa odr:i.ivog razvoja gradova. Ujedno bi se parlrali standardi i dobra praksa gradova ukljucenih u programe unapredenja sustava gradske mobilnosti u Europskoj uniji.

gradski prijevoz; javnio prijevoz; parametri

nije evidentirano