hrvatski

Metodologija oblikovanja baza podataka uz korištenje semantičkih i strukturnih podudarnosti

Metodologija oblikovanja baza podataka korištenjem semantičkih i strukturnih podudarnosti temelji se na principu ponovnog korištenja koncepata i dijelova modela postojećih baza podataka. Prilikom oblikovanja novog modela osnovu modela čine objekti odabrani iz modela postojećih baza podataka. Model se nadopunjuje novim objektima te postaje dio biblioteke modela koja će poslužiti kod oblikovanja slijedećih modela. Oblikovana je baza podataka (multi-meta baza) koja sadrži opise postojećih modela. U opisima modela sadržanih u multi-meta bazi redundancija je svedena na najmanju moguću mjeru, uz zadržavanje svih postojećih znanja. Time se eliminiraju dvosmislenosti pri opisu modela te se omogućuje pojednostavnjenje postupaka restrukturiranja znanja o modelima, uz očuvanje konzistentnosti pojedinih modela. Definirani su uvjeti koje moraju zadovoljavati pojedini modeli baza podataka te postupci rekonstrukcije modela, ukoliko nisu zadovoljeni specificirani uvjeti. Proces oblikovanja je podijeljen na dva osnovna dijela: proces učenja i proces oblikovanja novih modela. Proces učenja započinje ulaskom postojećeg modela baze podataka. Obavlja se analiza modela, provjera konzistentnosti te se, ukoliko model ne zadovoljava specificirane kriterije, obavlja rekonstrukcija modela. Model s dobrim svojstvima se uključuje u multi-meta bazu. Obavlja se analiza novog modela u odnosu na postojeće sheme baza podataka, uočavaju se sličnosti među objektima. Analiza semantičke sličnosti objekata obavlja se usporedbom naziva objekata s pomoću rječnika u kojem su riječi povezane sinonimskim i homonimskim vezama. Analiza strukturne podudarnosti dvaju objekata provodi se na osnovi povezanosti objekata sa objektima niže semantičke kategorije, tj. objekata kojima su definirana njihova strukturna svojstva. Na osnovi pronađenih sličnosti uklanjaju se duplikati, definira se semantička veza među objektima - sinonimi, homonimi, hipernimi/hiponimi. U skladu s novim saznanjima obavlja se restrukturiranje postojećih znanja sadržanih u multi-meta bazi. U procesu oblikovanja novih modela obavlja se izbor koncepata iz postojećih modela (skupovi entiteta, skupovi veza među njima, atributi skupova entiteta i skupova veza), model se nadopunjava novim konceptima, obavlja se provjera konzistentnosti modela i eventualno restrukturiranje te, konačno, semantičko-strukturna analiza novih koncepata u odnosu na postojeća znanja. Prema potrebi i uočenim sličnostima obavlja se rekonstrukcija kako novog modela, tako i modela sadržanih u multi-meta bazi. Postupci usvajanja novih objekata koji se javljaju u procesu oblikovanja novih modela u velikoj mjeri se podudaraju s postupcima usporedbe koji se javljaju u procesu učenja. U uvodnom poglavlju opisana je važnost konceptualnog oblikovanja baza podataka i ponovnog korištenja postojećih shema te osnovne postavke predložene metodologije. U drugom poglavlju dan je kratak pregled postojećih metodologija oblikovanja modela baza podataka, metoda integracije shema baza podataka i metoda semantičkog povezivanja heterogenih baza podataka. U trećem poglavlju ukratko su prikazani modeli podataka koji se koriste u radu: relacijski model i model entiteti-veze. U četvrtom poglavlju predlaže se struktura multi-meta baze podataka koja sadrži opise modela različitih baza podataka. Propisana su pravila opisivanja modela pojedinih baza podataka. U petom poglavlju predložena je metodologija oblikovanja baza podataka. Prikazani su postupci učenja: analiza sličnosti objekata te transformacije koje se provode na osnovi uočenih sličnosti. Opisani su postupci oblikovanja modela nove baze podataka: odabir koncepata iz postojećih modela, analiza odabranih objekata, nadopuna modela novim objektima te provjera konzistentnosti modela. U zaključku je dan rezime ove disertacije.

Baza podataka; Konceptualno oblikovanje; Meta baza podataka; Semantička sličnost; Strukturna podudarnost; Ponovno korištenje shema

nije evidentirano