hrvatski

Fauna štitastih moljaca (Insecta: Hemiptera: Aleyrodidae) u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na vrstu Bemisia tabaci (Gennadius, 1889)

Štitasti moljci su značajni štetnici mnogih poljoprivrednih kultura. Najveće štete pričinjavaju na povrtnim i ukrasnim biljnim vrstama, posebice u zaštićenim prostorima te na agrumima. Štetnici su i različitih stablašica i grmova. Na biljkama uzrokuju izravne i neizravne štete. Izravne štete pričinjavaju odrasli razvojni stadiji i ličinke sisanjem biljnih sokova na listovima, što utječe na količinu i kakvoću uroda. Neizravne štete su posljedica prenošenja biljnih virusa i izlučivanja medne rose na koje se sekundarno naseljavaju gljive čađavice. Tijekom faunističkih istraživanja štitastih moljaca korišteni su slijedeći materijali i metode rada: pretraživanje literaturnih podataka o dosadašnjim faunističkim istraživanjima u Hrvatskoj, vizualni pregledi biljaka i sakupljanje uzoraka listova biljka s puparijima i egzuvijima štitastih moljaca, pohranjivanje i čuvanje uzoraka, analiza uzoraka uz pomoć binokulara, izrada trajnih mikroskopskih preparata, mikroskopska determinacija vrste štitastog moljca, označavanje lokaliteta nalaza vrsta prema UTM sustavu, određivanje kvantitativne distribucije identificiranih vrsta te objedinjavanje literaturnih faunističkih podataka i podataka vlastitih faunističkih istraživanja u svrhu sastavljanja popisa vrsta u Hrvatskoj. Pretraživanjem literaturnih podataka o faunističkim istraživanjima štitastih moljaca u Hrvatskoj u razdoblju od 1940. do 2007. godine utvrđeno je 14 navoda vrsta, od kojih su 10 određeni kao faunistički nalazi. Sinonimi 5 vrsta usklađeni su s najnovijom sistematskom klasifikacijom štitastih moljaca. Faunistička istraživanja štitastih moljaca provedena su u razdoblju 2005.-2007. godina na području cijele Hrvatske, u 21 županiji. Vizualnim pregledima prikupljeno je 1237 uzoraka listova na ukupno 315 lokaliteta. Izrađeno je 1180 trajnih mikroskopskih preparata štitastih moljaca. Identificirano je 30 vrsta na 201 biljnoj vrsti iz 70 biljnih porodica. Tijekom trogodišnjih faunističkih istraživanja utvrđeno je 20 novih vrsta štitastih moljaca za faunu Hrvatske, iz 13 različitih rodova: Aleurochiton acerinus Haupt, Aleurochiton pseudoplatani Visnya, Aleuroclava hikosanensis Takahashi, Aleuroclava jasmini Takahashi, Aleurolobus wunni Ryberg, Aleurotuba jelinekii Frauenfeld, Aleuroviggianus adrianae Iaccarino, Aleyrodes asari Schrank, Aleyrodes elevatus Silvestri, Aleyrodes lonicerae Walker, Asterobemisia carpini Koch, Asterobemisia obenbergeri Zahradnik, Asterobemisia paveli Zahradnik, Bemisia afer Priesner & Hosny, Massilieurodes chittendeni Laing, Massilieurodes setiger Goux, Neopealius rubi Takahashi, Simplaleurodes hemisphaerica Goux, Tetraleurodes hederae Goux i Tetralicia ericae Harrison. Najvišu frekvenciju pojavljivanja u istraživanjima entomofaune štitastih moljaca imala je vrsta Trialeurodes vaporariorum Westwood. Popis štitastih moljaca u Hrvatskoj, sastavljen na temelju literaturnih faunističkih podataka i podataka vlastitih faunističkih istraživanja sadrži 30 vrsta, svrstanih u 18 rodova. Vrsta Bemisia tabaci Gennadius je jedna od najznačajnijih gospodarski štetnih vrsta štitastih moljaca. Polifagni je štetnik i hrani se na više od 600 različitih biljnih vrsta. Vektor je 111 biljnih virusa, od kojih je najštetniji Tomato yellow leaf curl begomovirus (TYLCV). U svijetu su određena 24 biotipa ove vrste. B. tabaci je u Hrvatskoj po prvi puta zabilježena 2000. godine. Suzbijanje ovog štetnika, posebice na kulturama u zaštićenim prostorima, je otežano. Proširenost vrste B. tabaci i određivanje biljaka domaćina u Hrvatskoj istraženo je primjenom istih materijala i metoda rada koji su korišteni tijekom faunističkih istraživanja ostalih vrsta štitastih moljaca. Identifikacija biotipova vrste provedena je 2007. RAPD PCR i PCR molekularnom analizom. Određivanje virulentnosti B. tabaci s TYLCV provedeno je 2006. i 2007. serološkim DAS-ELISA testom. U razdoblju od 2005. do 2007. godine istražena je nazočnost TYLCV-a na rajčici u Hrvatskoj DAS- ELISA testom, a 2007. i PCR testom. Pokusi biološkog i kemijskog suzbijanja B. tabaci na božićnoj zvijezdi u zaštićenom prostoru postavljeni su tijekom 2006. i 2007. prema slučajnom bloknom rasporedu u 4 ponavljanja, a učinkovitost bioloških agensa i kemijskih pripravaka izračunata je postotkom parazitacije i predatorstva, odnosno prema Henderson-Tilton- u. Statistička obrada rezultata provedena je Duncanovim multiplim testom rangova na razini signifikantnosti P=.05. Vrsta B. tabaci utvrđena je faunističkim istraživanjima na 27 lokaliteta u Hrvatskoj, na ukupno 46 biljnih vrsta iz 22 porodice, od kojih na 28 vrsta štetnik do sada u nas nije zabilježen. Molekularnim testovima određena su 2 biotipa vrste B. tabaci u Hrvatskoj, biotip B i Q. Niti jedan uzorak odraslih razvojnih oblika B. tabaci nije bio pozitivan u smislu virulentnosti s TYLCV-om. Također, niti u jednom uzorku listova rajčice nije detektiran TYLCV. Dakle, potvrđeno je da zasad u Hrvatskoj nema ovog vrlo opasnog virusnog oboljenja rajčice. Biološko suzbijanje B. tabaci na božićnoj zvijezdi u zaštićenom prostoru, introdukcijom parazitskih osica Encarsia formosa Gahan i Eretmocerus mundus Mercet te grabežljive stjenice Macrolophus caliginosus Wagner polučilo je prihvatljivu razinu učinkovitosti i gotovo zadovoljavajuću razinu parazitacije i predatorstva ličinki štetnika. Parazitska osica Eretmocerus eremicus Rose & Zolnerovich se u istraživanjima iskazala kao najdjelotvorniji biološki agens u suzbijanju B. tabaci na božićnoj zvijezdi u zaštićenom prostoru. U istraživanjima kemijskog suzbijanja B. tabaci na božićnoj zvijezdi u zaštićenom prostoru najvišu učinkovitost u suzbijanju odraslih razvojnih stadija i ličinki imao je pripravak Agri 50 E. Ovaj rad značajan je prilog znanosti u oblasti faune štitastih moljaca Republike Hrvatske. Budući da su štitasti moljci značajni izravni i neizravni štetnici mnogih poljoprivrednih kultura koji pričinjavaju gospodarske štete na povrtnim i ukrasnim biljnim vrstama, posebice u zaštićenim prostorima te na agrumima, vrlo je važno znati koje su vrste prisutne u Hrvatskoj. Samo na temelju točne identifikacije vrste, moguće je odrediti njenu biologiju, ekologiju i štetnost, što je ključno za učinkovito suzbijanje i sprječavanje nastanka gospodarskih šteta.

Aleyrodidae ; faunistika ; popis vrsta ; Bemisia tabaci ; rasprostranjenost ; biljke domaćini ; biotipovi ; TYLCV ; suzbijanje ; Hrvatska

nije evidentirano