hrvatski

Međunarodna ekonomija, 3. izmij. i dop. izd.

Međunarodna je ekonomija znanstvena disciplina koja izučava gospodarske odnose između zemalja. njen je predmet izučavanja svjetsko tržište, kao i institucije koje ga reguliraju (država, emisijska banka, komore itd.). Teorija međunarodne ekonomije dijeli se na: 1. realnu: a) čista teorija i b) teorija vanjskotrgovinske politike 2. monetarnu. Realna teorija izučava ekonomske zakonitosti razmjenjivanja roba među nrodima a monetarna načine financiranja dužničko-vjerovničkih odnosa. Brojne su teorije koje izučavaju gospodarske odnose među narodima, među kojima treba istaknuti: 1. merkantilizam, 2. fiziokrtizam, 3. klasičnu teoriju, 4. nekonvencionalne teorije, 5. teorije međuovisnosti trgovine i rasta, 6. suvremene modele trgovinske politike itd. Vanjskotrgovinski impuls, odnosno razlog za pokretanje roba između zemalja, nije istovjetan prema navedenim teorijama. Suvremena kretanja na svjetskom tržištu uzrokom su brojnih ekonomskih i neekonomskih činilaca. Zbog toga treba voditi računa o uvjetima kada su pojedine teorije nastale. Svjetsko tržište, da bi bilo transparentno, treba izučavati sa stajališta: a) tipova tržišta, b) oblika tržišta, c) ustrojstva tržišta, d) tržišnih činilaca. Današnje svjetsko tržište je totalno, heterogeno, imeprfektno, višestrukturalno i nedovoljno organizirano. U svjetskoj ekonomiji, teorijski i praktično, postojala su tri tipa gospodarstva: 1. liberalizam, 2. intervencionizam, 3. protekcionizam. Liberalizam je ustupio mjesto intervencionizmu i protekcionizmu. Država zaštićuje svoje gospodarstvo od inozemne konkurencije: a) carinskim sredstvima (carine, prelevmani, superprelevmani) i b) bescarinskim sredstvaima (kvantitativnim i kvalitativnim). Knjiga "Međunarodna ekonomija" vrlo analitički i argumentirano raspravlja o međunarodnim ekonomskim odnosima sa stajališta teorije, koja se može aplicirati u praksi.

-

nije evidentirano