Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 338706

Dalmatinska zagora na starim zemljopisnim kartama i katastarskim planovima


Ćosić, Stjepan
Dalmatinska zagora na starim zemljopisnim kartama i katastarskim planovima // Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja / Kusin, Vesna ; Belamarić, Joško ; Grčić, Marko (ur.).
Zagreb: Ministarstvo kulture RH ; Galerija Klovićevi dvori, 2007. str. 205-219


Naslov
Dalmatinska zagora na starim zemljopisnim kartama i katastarskim planovima
(Old geographical charts of Dalmatian Hinterland)

Autori
Ćosić, Stjepan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja

Urednik/ci
Kusin, Vesna ; Belamarić, Joško ; Grčić, Marko

Izdavač
Ministarstvo kulture RH ; Galerija Klovićevi dvori

Grad
Zagreb

Godina
2007

Raspon stranica
205-219

ISBN
978-953-271-007-6

Ključne riječi
Cantelli, Jansson, Coronelli, Alberghetti, Melchiori, Marković, Santini, Grandis, Dalmatian Hinterland, zemljopisne karte
(Cantelli, Jansson, Coronelli, Alberghetti, Melchiori, Marković, Santini, Grandis, Dalmatian Hinterland, geographical charts)

Sažetak
Omeđena granicom iz 1718. Dalmatinska zagora nije se u konačnici definirala kao geografski ili etnički zadano područje već je njezin opseg primarno nastao kao rezultanta sukoba i kompromisa tadašnjih velesila. Međutim, višestoljetna trajnost granice što je - unatoč narodnosnoj i zemljopisnoj povezanosti - Zagoru odvajala od „ drugog“ političkog i civilizacijskog modela, podarila joj je stanovitu zasebnost te kulturni i regionalni identitet. Taj se identitet napose snažno očituje na užoj lokalnoj razini kao zavičajna pripadnost povijesnim krajinama što se protežu oko gradova Knina, Drniša, Sinja, Imotskoga i Vrgorca ili pak užim regijama od Ravnih kotara, Bukovice, šibenske, trogirske i splitske zagore do Neretve. U radu se analiziraju najreprezentativnije dostupne zemljopisne karte i katastarski planovi, što se dijelom ili u cjelini odnose na prostor Dalmatinske zagore, a datiraju od polovice 17. do prvih desetljeća 19. stoljeća. Odabrane karte na osobit način osvjetljavaju rubni, krajiški prostor Zagore, tumače njezinu povijest tijekom dvoipolstoljetne epohe mletačko-osmanskog sraza, a ilustriraju nam i prve korake modernizacije u francuskom i austrijskom razdoblju. Karte smo podijelili na tri tematski prepoznatljive skupine. Prva obuhvaća tiskane, većinom upravne i topografske karte ponajboljih venecijanskih, talijanskih, nizozemskih i njemačkih kartografa. Iako karte iz ove skupine tematiziraju šire geografske i političke cjeline, kronološki nam pružaju uvid u transformaciju povijesnog, političkog i upravnog konteksta Dalmacije te ukazuju na napredak u kartografskim i geografskim spoznajama o Zagori. Drugu skupinu čine rukopisne karte, uglavnom specijalnog karaktera što su često imale praktičnu, terensku svrhu zbog koje su ih različite institucije mletačke vlasti i izrađivale. Riječ je o - izvan užih krugova - slabo poznatim i veoma važnim kartama razgraničenja što obiluju topografskim detaljima i predstavljaju dokaz žive kartografske aktivnosti u samoj Dalmaciji. U istu skupini spadaju karate prometnih i trgovačkih pravaca te karte pograničnih i sanitarnih kordona i sporova na prostoru triplexa. Treću cjelinu čini izbor katastarskih planova iz opsežnih mletačkih zbirki koje su nastale tijekom 18. stoljeća te primjeri prve moderne austrijske izmjere iz tridesetih godina 19. stoljeća. Riječ je o izvornom tiskanom i rukopisnom gradivu koje se čuva u Državnom arhivu u Zadru, Hrvatskom državnom arhivu, Hrvatskom povijesnom muzeju i Znanstvenoj knjižnici u Zadru. Kartografsko gradivo značajno za ovu temu čuva se također i u inozemnim institucijama, ponajviše u Ratnom arhivu u Beču, Državnom arhivu u Veneciji i Sveučilišnoj knjižnici u Bologni.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
101-0000000-2652 - Povijest Dubrovnika i Dubrovačke Republike (Nenad Vekarić, )
205-1301679-1459 - Izvori za novovjekovnu hrvatsku povijest (Stjepan Ćosić, )

Ustanove
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
Hrvatski državni arhiv

Autor s matičnim brojem:
Stjepan Ćosić, (206405)