hrvatski

Fra Petar Krstitelj Baćić i hrvatski narodni preporod u Dalmaciji

Preporodna gibanja u Dalmaciji, politički i prometno izoliranoj od ostalih hrvatskih zemalja, pretežno se odigravaju u drugoj polovici XIX. stoljeća. Uz najpoznatije hrvatske preporoditelje iz Dalmacije Mihovila Pavlinovića, Natka Nodila, Mihovila Klaića i dr., djeluju i oni široj javnosti manje poznati, čija cjelovita znanstvena valorizacija tek predstoji. Prije svih tu je niz franjevaca Provincije presv. Otkupitelja, među kojima je istaknuto ime fra Petra Krstitelja Baćića (1847.-1931.) koji je svojim kulturnim, književnim i prosvjetiteljskim djelovanjem u posljednjim decenijama devetnaestoga stoljeća nastavio preporoditeljska nastojanja započeta sredinom XIX. stoljeća u Južnoj Hrvatskoj. Prepoznavajući važnost hrvatskoga jezika i jezične samosvojnosti za nacionalni identitet, na tragu preporoditeljâ Šime Starčevića, Ante Kuzmanića, fra Jeronima Vrdoljaka i kruga oko “ Zore Dalmatinske” , fra Petar Krstitelj Baćić je zagovarao štokavsku ikavicu. Kao i oni, ikavski je govorio i pisao, smatrajući štokavsku ikavicu najstarijim i najrasprosranjenijim hrvatskim jezičnim idiomom, štoviše, kao gimnazijski nastavnik ikavskim je govorom i predavao. Ujedno, bio je velik protivnik hrvatskih vukovaca protiveći se njihovom zagovoru ijekavskog govora. Ističući vrijednosti pučkog jezika izbjegavao je tuđice, a kad nije u njem pronašao odgovarajuće inačice kovao je nove hrvatske riječi. Istraživao je i narodnu prošlost promičući je svojim kulturno-povijesnim prilozima i književnim radovima ; crticama, pripovijestima i putopisima pisanim u romantičarskom duhu, pri čemu su zapažene njegove crtice o hrvatskim plemićima: Bribircima, Svačićima, Nelipićima.

Fra Petar Krstitelj Baćić; Hrvatski narodni preporod; Dalmacija

nije evidentirano