hrvatski

Zadar – metropola hrvatske moderne

Zadar je, uz Zagreb, u razdoblju hrvatske moderne bio najvažnije književno i izdavačko središte. U metropoli jadranske Hrvatske u to doba izlaze brojni časopisi važni za nacionalnu književnost (Iskra, Glasnik Matice dalmatinske, Svačić, Lovor, Zvrk), borave duže ili kraće vrijeme i književno stvaraju i aktivni su u kulturnom životu grada istaknuti hrvatski književnici (Milan Begović, Ivo Vojnović, Vladimir Nazor, Milutin Cihlar Nehajev, Srđan Tucić, Dinko Šimunović, Jakša Čedomil, Rikard Katalinić Jeretov, Joe Matošić, Ivan Andrović, Josip Bersa i dr.), razvija se bogata izdavalačka djelatnost ; naročito preko Hrvatske knjižarnice, djeluju brojna kulturno-prosvjetna društva, a u Zadru ima sjedište Matica dalmatinska, najveća kulturna institucija na hrvatskom jugu, koja okuplja velik broj književnika, javnih i kulturnih radnika iz svih hrvatskih krajeva. Razmotrimo li ju s književnokritičkog ili pak komparatističkog motrišta, moderna u hrvatsku književnost donosi otvorenost prema suvremenim europskim književnim zbivanjima i stilskim tokovima. S književnopovijesnog motrišta u tom je razdoblju došlo do integracijskih procesa u književnom životu hrvatskog sjevera i juga. U oba procesa Zadar je odigrao važnu ulogu, to više što je u tom gradu postojala ona osebujna duhovna i intelektualna klima koja se jedino mogla razvati na području gdje su bili snažni europski kulturni ujecaji, napose oni romanističke provenijencije. Tako, komparativna istraživanja jasno pokazuju da su na hrvatsku književnost u doba moderne nezaobilazan utjecaj imale mediteranske književnosti, osobito talijanska i francuska. Ujedno, modernistički paradigmatično, književnu produkciju, nastalu ili pak objavljenu u zadarskoj sredini, odlikuje stilski pluralizam, i to u rasponu od zakašnjelog realizma, preko simbolističkih i impresionističkih književnih ostvarenja, do verističkih i futurističkih djela. Zahvaljujući takvim pretpostavkama uloga Zadra u hrvatskoj moderni nije bila efemerna, naprotiv, poslije Zagreba, taj je jadranski grad nedvojbeno najvažniji toponim u hrvatskom književnom krajoliku kraja XIX. i početka XX. stoljeća.

Zadar; Hrvatska moderna

nije evidentirano