hrvatski

Kvaliteta života osoba starije dobi u Republici Hrvatskoj

Cilj je ovog poglavlja bio ispitati i analizirati ključna područja kvalitete života starije populacije u Republici Hrvatskoj te temeljem dobivenih rezultata ukazati na moguće putove ublažavanja ili eliminiranja deprivacije među starijom populacijom. Sljedeća su područja smatrana najvažnijima za kvalitetu života starijih osoba: ekonomske prilike, stanovanje, obiteljska struktura i odnosi, radna aktivnost i kontakti s tržištem rada, zdravlje, subjektivna percepcija blagostanja i uključenost u društveni život. Različiti indikatori kvalitete života u Hrvatskoj uspoređivani su s onima u grupacijama zemalja EU. Izvor podataka bilo je istraživanje European Quality of Life Survey, provedeno 2003. u zemljama EU i 2006. u Hrvatskoj, iz kojega su izlučeni reprezentativni uzorci ispitanika stariji od 64 godine. Iz dobivenih rezultata proizlazi: starija populacija u Hrvatskoj ima značajno lošiju ekonomsku i stambenu situaciju nego ostale dobne skupine, starije osobe u Hrvatskoj češće neposredno kontaktiraju s članovima obitelji i osobama izvan obitelji nego starije osobe u EU, zdravstveni status starijih osoba u Hrvatskoj bolji je nego u novim, a lošiji nego u starim članicama EU, starije osobe u Hrvatskoj percipiraju društvo u većoj mjeri podijeljenim nego starije osobe u zemljama EU, slabije sudjeluju u društvenom i političkom životu i češće se osjećaju društveno isključenima. Na kraju su predložene mjere dugoročnog poboljšanja ekonomskog statusa starije populacije i poticanja aktivnog starenja.

Hrvatska, stariji ljudi, kvaliteta života, materijalni životni standard, subjektivno blagostanje, deprivacija

nije evidentirano