njemački

Das Gewohnheitsrecht und Gerichtspraxis der Zagreber Gradec (Mitte 13. – Anfang 16. Jhr.)

Podaci sadržani u više stotina sudskih rješidbi i u registriranim promjenama prava na nekretninama kroz kontinuirano razdoblje od oko 150 godina – razdoblje koje obilježava gospodarski i politički procvat grada - zabilježeni u paralelno vođenim dvostrukim godišnjim knjigama o sudskim rješidbama te u obligatnim zapisima stečenih prava na nekretninama, izvorni je materijal koji omogućava uvid u više - manje sve sfere pravnog života grada u naznačenom razdoblju. U konceptu prava vlasništva i ostalih stvarnih prava, u specifičnim značajkama pravnih poslova pravnoga prometa mogu se, osim u koncepciji založnog i u institutima nasljednoga prava koji ostaju zailježeni tipičnim srednjovjekovnim značajkama identificirati nesporni utjecaji recepcije rimskoga prava. Koncept založnoga prava ostaje, naime, posve udaljen od koncepta rimskog i modernog prava. Vjerovniku se je nakon neisplaćenog dospjelog duga i višekratnih opomena dužnikova nekretnina u pravilu « ; statuirala» ; , ali su je dužnik i svi njegovi sukcesori mogli, u praktično neograničenom roku, isplatom dugovane glavnice otkupiti (redimere). Terra pignoratitia tvorila je samostalnu imovinsku masu za razliku od terra emptitia ili hereditaria, premda je vjerovnik i njome mogao raspolagati svim poslovima inter vivos i mortis causa. I instituti nasljednoga prava – limitirana oporučna sloboda, specifični « ; obligatni» ; legati crkvi i oni pias causa imaju tipična formacijska obilježja koja su u izraženoj disonanci sa sve većim liberalizmom u ostalim granama privatnoga prava.

Zagreber Gradec ; Gewohnheitsrecht ; Etnische und Sprachgruppen ; Rezeption des Roemischen Recht ; Sachenrecht

nije evidentirano