hrvatski

O krsnom bazenu splitske krstionice

Iznjevši sažeti pregled dosadašnjih mišljenja o porijeklu, značenju i datiranju reljefa s likom vladara i drugih ploča u splitskoj krstionici, autor objavljauje rezultate svojih istraživanja postignutih proučavanjem krsnog bazena. Prihvaća Dyggveov zaključak da su isti autori splitskih reljefa radili i oltarnu pregradu Zvonimirove krunidbene bazilike u Solinu, ali ne dijeli mišljenje da su splitski reljefi iz te bazilike. zato vraća problem na ponovno razmatranje, pa zaključuje: 1. Sjedeći lik glavnog reljefa prikazuje zemaljskog vladara, a ne Krista. 2. Povijesne okolnosti, a naročito znamenja koja je 1075. papa poslao hrvatskom Kralju Zvonimiru, daju prevagu prepoznavanju toga vladara na reljefu nad svim drugim prijedlozima. 3. Splitski reljefi potječu iz korske ili oltarne ograde splitske katedrale, u kojoj se u rasponu od 7.-11. stoljećanekoliko puta obnavljao liturgijski namještaj. Šest ploča iz krstionice porijeklom su iz treće faze ranosrednjovjekovne ograde, izrađeen u doba nadbiskupa Lovre. u splitskom Arheološkom muzeju nalaze se ulomci jednog pluteja iste ograde, kojoj je vjerojatno pripadao i jedan plutej iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika. U stilskoj klasifikaciji reljefe ne bi trebalo pripisati isključivo ranoj romanici, jer većina pluteja nosi izrazitija obilježja predromanike, a samo plutej s likom vladara nagovještava prvu pojavu romanike. Istraživanja su rasvjetlila i neke pojedinosti oko kasnije uporabe ploča za krsni bazen.

reljefi u Krstionici u Splitu

nije evidentirano