Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 335464

Negativna paradigma odnosa s javnošću/promidžbe


Hebrang, Branko
Negativna paradigma odnosa s javnošću/promidžbe // Komunikacijske znanosti : znanstvene grane i nazivlje : zbornik radova Znanstvenog kolokvija, Hrvatski studiji, [Zagreb], 3. svibnja 2006. / Mataušić, Mirko Juraj (ur.).
Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilište u Zagrebu, 2007. str. 47-63


Naslov
Negativna paradigma odnosa s javnošću/promidžbe
(Public Relations as Covert Propaganda)

Autori
Hebrang, Branko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Komunikacijske znanosti : znanstvene grane i nazivlje : zbornik radova Znanstvenog kolokvija, Hrvatski studiji, [Zagreb], 3. svibnja 2006.

Urednik/ci
Mataušić, Mirko Juraj

Izdavač
Hrvatski studiji Sveučilište u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2007

Raspon stranica
47-63

ISBN
978-953-6682-75-1

Ključne riječi
Odnosi s javnošću, promidžba, javni mediji, informacije, dezinformacije
(Public relations, propaganda, public media, information, disinformation, promotion)

Sažetak
Nema bitne razlika između odnosa s javnošću i propagande, riječ je o jednosmjernoj komunikacijskoj tehnologiji za uvjeravanje javnosti posredstvom javnih medija u suvremenome društvu kojoj pomažu različite tehnike za upravljanje mišljenjem korisnika medija. U središtu promidžbe i novinarstva nalazi se informacija, kada je stvorena u skladu s propisima, kodeksima i moralom, i dezinformacija, u slučajevima odstupanja od pretpostavljenih vrijednosti. Takve obavijesti utječu na formiranje zabilježenoga, javnoga znanja (ili lažnoga znanja) na društvenoj razini, a na osobnoj dugoročnoga pamćenja. Nije problem dok je promidžba u funkciji javnoga dobra i javne koristi, opasno je kada ona postane instrument za manipuliranje korisnicima medija. Neupućeni korisnik medija teško može prepoznati takvo djelovanje, pogotovo kada je prerušeno u nešto primamljivo, poput odnosa s javnošću. U članku se analizira gospodarsko-politička promidžba kao negativna paradigma, koja u krajnjim slučajevima može biti pogubna za naciju na globalnoj razini (rat), a za pojedinca može se manifestirati kao duševna i fizička destrukcija. Navedeni su neki primjeri prikrivene promidžbe i naznačene su posljedice. Autor smatra da odnose s javnošću treba zvati izvornim imenom propaganda (promidžba) kako bi bilo smanjeno relativiziranje mogućega destruktivnoga djelovanja, zalaže se za poučavanje o propagandi i opasnostima u slučaju korištenja javne riječi kao oružja (kritičko promišljanje), što bi moglo smanjiti pokorno služenje medija tzv. industriji odnosa s javnošću.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
130-1301799-1999 - Oblikovanje i upravljanje javnim znanjem u informacijskom prostoru (Miroslav Tuđman, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb,
Hrvatski studiji, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Branko Hebrang, (282200)