hrvatski

Sustav kazni u rimskom pravu

Uvodno skicirajući osnovne karakteristike prava kažnjavanja u antičkom Rimu, autorica izlaže pojam kazne u pojedinim razdobljima rimske kaznenopravne odnosno političke povijesti te prikazuje razvojnu liniju oblika javnih kazni. U kaznenoj represiji rimske države najranijeg razdoblja, razdoblja kraljevstva, ističe se dominantna uloga kazni sakralno-ekspijatornog karaktera(consecratio i deo necari) ali i značajna prisutnost kazne laičko-osvetničkog karaktera (virgis caedere et securi percussio). Duboke promjene kaznene represije koje su nastupile u republici očituju se, prema mišljenju autorice, kako u prevalenciji kazni laičko-osvetničkog karaktera tako i u sustavu zakonski određenih kazni: smrtna kazna - izgon - novčana kazna.Analizirajući kaznenu represiju u razdobljima principata i dominata, autorica kao zajedničke karakteristike iznosi multipliciranje, pooštrenje te stupnjevitost kazni, a pri tome naglašava da je široka diskrecijska ovlast sudbenih organa u principatu zamijenjena u dominatu pravilom stroge vezanosti uz zakonske norme o djelu i kazni. Nakon iscrpne raščlambe kaznenog sustava trinaeststoljetnog Rima, autorica zaključuje da su Rimljani kaznenu represiju oblikovali tako da su naizmjenično i s različitim intenzitetom udovoljavali kako zahtjevima utilitas publica tako i zahtjevima humanitas.

rimsko pravo; kazneno pravo; kaznenosudbeni sustav; kazneni postupak; kazne; pravna priroda; consecratio; deo necari; securi percussio; smrtna kazna; izgon; novčana kazna; summa supplicia; relegatio; deportatio; verberatio; zatvor

nije evidentirano