hrvatski

Povijesno-geografska osnova Srijema i pitanje istočnih granica Republike Hrvatske.

Pojam Srijema danas definiramo kao prostor omeđen Savom, Dravom i Dunavom koji na zapadu seže do linije koja vezuje Vukovar, Vinkovce i ušće Bosne u Savu Tako omeđen prostor Srijema čini jedinstvenu geografsku cjelinu (uvjetno-homogenu regiju) koju odlikuju isti prirodni uvjeti razvoja koji su tijekom povijesti rezultirali formiranjem jedinstvenog kulturnog i prirodnog pejsaža te jedinstvenim kulturno-povijesnim naslijeđem. Ovaj jedinstveni prostor u kojem su Hrvati starosjedioci, nalazio se u sastavu hrvatskog teritorija od prvih početaka hrvatske državnosti u razdoblju srednjega vijeka sve do 1918. godine. No, usprkos stoljetne pripadnosti Srijema hrvatskom nacionalnom korpusu te homogenim prirodno-geografskim uvjetima razvoja Srijema koji čine ga jedinstvenom prirodnom cjelinom, od početka 20. stoljeća pojedini dijelovi Srijema razvijali su se u različitim društvenim uvjetima, uklopljeni u različite državne i upravno-političke cjeline. Od 1929. godine do danas gotovo da nije postojalo državno razgraničenje koje ne bi presijecalo cjelinu srijemskog prostora na dva ili više dijelova. Takva su razgraničenja uz sustavnu kolonizaciju srpskog stanovništva, postala jednim od glavnih instrumenata slabljenja hrvatskog identiteta i povijesnog kontinuiteta u jedinstvenom prostoru Srijema. Uvažavajući povijesno-geografske uvjete razvoja Srijema, temeljem dostupne arhivske građe, autor analizira povijest granica u Srijemu, donoseći originalne karte i dokumente o razgraničenju Srijema, s težištem na dokuemnte ragraničenja 1945.-1947. koji čine polazišnu osnovu za uspostavu današnjih istočnih granica RH.

hrvatske granice; povijesni identitet; povijesna geografija; kartografski izvori

nije evidentirano