hrvatski

O municipalitetu antičke Skardone

Na ušću rijeke Titius, na samoj granici između liburnskog i delmatskog teritorija, razvija se Scardona, središte predrimske civitas i rimskodobni municipium. Prema natpisu posvećenom Geniju flavijevskog municipija Skardone (CIL III, 2802), drži se da je grad stekao autonomiju u doba Flavijevaca, međutim, zbog strateškog, prometnog i trgovačkog značenja Skardone, gdje je sjedište istoimenog juridičkog konventa za liburnske i japodske zajednice (PLIN., Nat. hist. 3, 139) i središte carskog kulta (CIL III, 2808 (9879), 2810), također i zbog visokog stupnja romanizacije autohtonog stanovništva, doseljenih italskih trgovaca i naseljenih veterana, može se pomišljati i na raniji municipalni ustroj. U tom smislu vrlo je zanimljivo mišljenje po kojem Scardona postaje municipium Latium za Julijevaca, a u doba Flavijevaca stječe i ius Latium maius. Prema onomastičkoj analizi natpisa sa spomenom magistrata zaključuje se da su na čelu gradske uprave pripadnici romaniziranih autohtonih porodica, među kojima se ističu Turranii (CIL III, 2085, 2810) i doseljeni Italici (CIL III, 2802). Potvrđena je aktivnost gradskoga vijeća (CIL III, 2802, 2810), a municipalnu upravu vode duoviri (CIL III, 2810) i edili (CIL III, 2085).

Scardona; municipium; magistratus

nije evidentirano