hrvatski

Utjecaj šikare bijelog graba (Carpinus orientalis Mill.) na zaštitu tla od erozije u Hrvatskoj

U ovom radu prikazani su rezultati istraživanja utjecaja šikare bijelog graba (Carpinus orientalis Mill.) na zaštitu tla od erozije prouzročene kišom, koje zauzimaju najveće površine na submediteranskom krškom području Hrvatske. Istraživanja su obavljena na padinama Moseća kod Muća na pokusnim plohama B6 i B7 u razdoblju od 1999. do 2003. godine. Plohe imaju nagib 26° i izgrađene su od krednih vapnenaca na kojima se nalazi plitko smeđe tlo (kalcikambisol). Pokrovnost na plohama iznosi od 61, 14 % (ploha B7) do 65, 34 % (ploha B6), a srednja visina bijelog graba je 1, 59 m odnosno 1, 79 m. Kako plohe imaju iste geološke, pedološke i vegetacijske karakteristike na koje padaju iste količine oborina i sa istim intenzitetom, tijekom 2001. godine, radi potpunijeg istraživanja erozije, posječena je šikara na pokusnoj plohi B6. Prije sječe šikare vrijednosti površinskog otjecanja oborina neznatno su bile veće na pokusnoj plohi B7 koja je imala nešto manju pokrovnost. Nakon obavljene sječe šikare, na pokusnoj plohi B6 sa sačuvanim listincem i humusnoakumulativnim horizontom, srednja godišnja vrijednost površinskog otjecanja oborina iznosila je 24, 03 mm/m2 (240, 3 m3/ha), s koeficijentom otjecanja od 0, 019 i gubicima tla od 0, 0072 t/ha, dok je na pokusnoj ploha B7 sa sačuvanom šikarom bijelog graba površinsko otjecanje iznosilo 19, 53 mm/m2 (195, 3 m3/ha), s koeficijentom otjecanja od 0, 0156 i gubicima tla od 0, 0056 t/ha. Maksimalni koeficijent površinskog otjecanja iznosio je na pokusnoj plohi B6 – 0, 075, a na pokusnoj plohi B7 – 0, 0295.

krš; erozija; pokusne plohe B6 i B7; šikara bijelog graba; oborine; površinsko otjecanje; gubici tla.

nije evidentirano