hrvatski

Uzgoj i selekcija - temelji povećanja uporabne vrijednosti životinja

U razdoblju od 1966. do 1996. god. broj stanovnika u svijetu povećan je za 2.356 milijardi (69,06%), u razvijenim zemljama za 24,36%, a u zemljama u razvoju 88,69%. U svim dijelovima svijeta udio seoskog, poljoprivrednog i ekonomski aktivnog poljoprivrednog stanovništva je smanjen. Međutim, broj i udio navedenih kategorija stanovništva je višestruko veći u nerazvijenim zemljama. Razvijene zemlje uzgajaju 27,35% ukupnog broja goveda u svijetu, 32% svinja, 39,41% ovaca i 31,24% ukupnog broja kokoši. Istovremeno (1996.god.) proizvele su 57,92% ukupnog goveđeg mesa u svijetu, 71,82% mlijeka, 45,19% svinjetine, 45,41% ovčjeg mesa, 49,17% pilećeg, 38,40% jaja. Proizvodnja namirnica životinjskog podrijetla po stanovniku godišnje je višestruko veća u razvijenim zemljama u usporedbi s nerazvijenim. Razumljivo je, da je raspoloživa hrana za prehranu stanovnika i njezina potrošnja višestruko veća u razvijenim zemljama svijeta. To je posebno izraženo kod namirnica životinjskog podrijetla. Jedan od bitnih činitelja koji utječu na visoku proizvodnju tzv. farmskih životinja prvenstveno u razvijenim zemljama je gajenje visokoproduktivnih pasmina i križanaca, te primjena suvremenih organizacijskih, tehnoloških i tehničkih postupaka u proizvodnji. Visoko proizvodne pasmine potiskuju iz uzgoja tzv. primitivne, koje ne mogu izdržati konkurenciju u suvremenoj proizvodnji. Veći broj pasmina je nestao, mnogima se broj drastično smanjuje i njihov je opstanak ugrožen, a time i njihove genetski određene vrijednosti. Suvremeni uzgoj stoke nameće mnoge etičke i moralne dileme. Mišljenja smo, da čovjek ima pravo i potrebu koristiti životinje (farmske) u svrhe za koje ih je i uzgojio. Međutim, činjenica da je on svjesno uzgojio životinje određenih odlika, čiji je i sam opstanak često neposredno ovisan o čovjeku, nameće mu moralnu i etičku obvezu da osigura povoljne uvjete i dobrobit životinjama u svim dijelovima uzgoja i proizvodnje. Spoznaja da preko 800 mil. stanovnika u svijetu nema dovoljno hrane, odnosno da de facto gladuje, jedan je od temeljnih i najsloženijih etičkih problema čovječanstva. Smatramo da je način prehrane, korištenja većih ili manjih količina namirnica biljnog ili životinjskog podrijetla, prvenstveno odluka pojedinca ili skupina koje imaju slična mišljenja, navike ili običaje te mogućnosti njihovog ostvarenja.

Uzgoj i selekcija, uporabna vrijednost životinja

nije evidentirano