hrvatski

Knjižnice i čitaonice između ideologije, politike i struke

Okrenutost javnosti ono je što čitaonice i knjižnice &laquo ; ; osuđuje&raquo ; ; na reflektiranje političkih stavova i /ili ideoloških svjetonazora, bilo da se radi o (otvorenom ili prikrivenom) podržavanju vladajućeg režima ili opozicije. Međutim, čitaonice i knjižnice imaju i svoje drugo, janusovsko lice. Od najstarijih vremena imale su dimenziju koja nadilazi puku politiku i ideologiju, a to je: prikupiti, organizirati, sačuvati i dati na korištenje pisane dokumente ljudskog intelektualnog dostignuća i povijesnog sjećanja. U djelovanju, svjesno ili nesvjesno, odnosno više ili manje isprepliću ova svoja dva oprečna pola. Praćenjem povijesnog slijeda organiziranog čitanja u Koprivnici u posljednjih 160 godina (1846.-2006.) pokušava se osvijetliti &laquo ; ; povijesni usud&raquo ; ; knjižnica - biti između politike, ideologije i profesije. Knjižnice kao izraz konkretnih političkih i društvenih klima, izraz vremena u kojemu su nastajale kao i potrebe nekih skupina građana za udruživanjem i širenjem svojih ideja putem knjižnica i čitaonica. Poput drugih narodnih knjižnica i čitaonica i koprivnička knjižnica kroz cijelo to razdoblje dijeli sudbinu aktualnih političkih i kulturnih trendova u društvu koji je često guraju na marginu i onako slabo definirane i finacijski nedovoljno praćene kulturne politike. U izlaganju se prati kretanje funkcije čitaonica i knjižnica od potrebe za narodnim prosvjećivanjem, kulturnim i obrazovnim uzdizanjem širokih narodnih masa do nastojanja da se postigne što veća profesionalizacija i stručna organizacija knjižnica.

knjižnica; čitaonica; ideologija; pollitika; knjižnična profesija; Koprivnica

nije evidentirano