hrvatski

Utjecaj zaloma na rezultate miniranja podzemnih prostorija

U radu je razmatrano djelovanje načina miniranja, vrste eksploziva, energije iniciranja, mjesta iniciranja i čepljenje minskih bušotina na učinak miniranja minske bušotine okomite na slobodnu plohu. Izvedena su ispitivanja na modelima od pleksi stakla eksplozijama male snage. Posebno izrađenim kapslama s eksplozivnim punjenjem od olovnog azida i PENT-a, mase od 50 do 150 mg, izvedeno je nekoliko serija otpucavanja kako bi se utvrdila zakonitost promjene zone plastičnih deformacija u odnosu na koncentraciju eksplozivnog punjenja. Modeli od istog materijala korišteni su za pokuse kojima je istražen utjecaj energije iniciranja na učinak miniranja. Iniciranje je izvedeno električnom iskrom, s napravom vlastite konstrukcije kojom se je mijenjala energija iskre, ubodnom iglom s promjenjivom silom udara, i sporogorućim štapinom. U modelima od trikosala izvedeni su lijevkasti pokusi s promjenom dubine smještaja eksplozivnog punjenja. Mjeren je specifični volumen izboja u odnosu na dubinu smještaja eksplozivnog punjenja. Rezultati mjerenja aproksimirani su polinomom drugog stupnja. Utjecaj energije iniciranja na učinke miniranja heterogenih eksploziva tipa ANFO ispitivan je s dvije cijevi. Izvedeno je nekoliko serija otpucavjanja s raznim sredstvima za iniciranje. Istovremeno je ispitan utjecaj detonirajućeg štapina, s koncentracijom eksplozivnog punjenja od 10 i 12 g/m, postvljenog uzduž eksplozivnog punjenja, na učinak ANFO eksploziva. Pokusi "in situ" izvedeni su na radilištima tunela Tuhobić, Sljeme i Sopač, te u kamenolomima Podsusedsko Dolje, Očura i Srinjine. Metodom lijevkastih pokusa, s minskim bušotinama promjera 32 mm i 45 mm, izvedeno je više serija pokusa s četiri vrste eksploziva. Ispitivani su slijedeći eksplozivi: amonal, detonal, metankamniktit i creox A1. Istraživani su slijedeći odnosi: specifični odlom prema dubini težišta eksplozivnog punjenja, specifični odlom prema duljini čepa i dubina izbijenog lijevka prema prema svedenoj dubini težišta eksplozivnog punjenja. Rezultati mjerenja statistički su obrađeni i aproksimirani polinomom drugog stupnja. Na osnovi obrade vrlo lako se može zaključiti koji od ispitivanih eksploziva ostvaruje najbolje učinke miniranja. Na istim radilištima izvedeni su pokusi radi utvrđivanja utjecaja mjesta iniciranja i čepljenja na učinke miniranja. Izvedeno je više serija otpucavanja parova minskih bušotina. Jedna bušotina u svakom paru inicirana je s vrha a druga s dna minske bušotine. Mjereni su seizmički efekti i volumeni izboja svake bušotine. Minske bušotine koje su inicirane s vrha ostvarile su veći odlom uz jednak seizmički efekt miniranja. Na isti nači, parovima minskih bušotina, ispitan je utjecaj čepljenja na učinke miniranja. Čepljene minske bušotine ostvarile su znatno veći odlom od ne čepljenih bušotina, uz potpuno jednake intenzitete seizmičkih efekata. Ovim pokusima odvojeno su promatrani učinci obiju energija koje se ostvaruju miniranjem; učinak dinamičkog dijela, koji se manifestira preko udarnog vala i učinak pseudostatičkog tlaka toplih plinova raspada eksploziva.

miniranje; podzemne prostorije; eksplozivi

nije evidentirano