hrvatski

Povezanost procesa učenja i značajki EEG valova u sporovalnom i REM spavanju

Cilj. Cilj predloženog istraživanja jest ispitati i usporediti značajke EEG aktivnosti u sporovalnoj i REM fazi spavanja nakon deklarativnog i proceduralnog učenja. Metode. Istraživanje je provedeno u Laboratoriju za kliničku neuroznanost Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Kliničke bolnice Split od lipnja 2004. godine do rujna 2005. godine. Ispitivanje je provedeno na 22 sudionika muškog spola starosti od 18 do 31 godine. Od njih 22, 14 su bili studenti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu a ostali su bili studenti ostalih usmjerenja. Polisomnografsko snimanje obavljeno je digitalno pomoću Alice4 polisomnografske opreme (Respironics, USA). Eksperiment je zamišljen kao model zavisnih, ponovljenih mjerenja u kojem su svi ispitanici proveli četiri noći u laboratoriju. Prva noć je tzv. adaptacijska noć koju sudionik provede u laboratoriju navikavajući se na eksperimentalne uvjete. Druga noć je ?kontrolna noć?, kada sudionici nemaju nikakav zadatak prije spavanja, ali se naravno postavljaju elektrode i ujutro se radi obrada polisomnografskog zapisa. Treća noć je bila eksperimentalna noć koja je slijedila nekoliko dana nakon kontrolne noći u kojoj je slijedilo neposredno prije spavanja u trajanju od oko 120 minuta deklarativno ili proceduralno učenje. Četvrta noć je identična trećoj noći, samo se rotira vrsta zadatka, ako je u trećoj bilo proceduralno onda je u četvrtoj deklarativno učenje. Sudionici su u noći deklarativnog učenja učili gradivo koje do tada nisu vidjeli. Gradivo je bilo u obliku teksta iz područja zoologije kojeg će učiti 120 minuta. Zadatak sudionika kod proceduralnog učenja je vožnja Formule 1 (GrandPrix4) u trajanju od oko 120 minuta koristeći simulirano računalno sučelje. Učinak sudionika istraživanja izmjeren je ujutro nakon buđenja. Osim objektivnih polisomnografskih parametara u istraživanju su korišteni upitnici prije i nakon spavanja kako bi se dobio uvid u subjektivne procjene kvalitete spavanja. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazuju da nema značajnih razlika u trajanju stadija spavanja (NREM I, II, III, IV i REM) i ukupnog vremena provedenog u spavanju (TIB, SPT, TST) između kontrolne noći, noći nakon deklarativnog i noći nakon proceduralnog učenja. Niz analiza u rezultatima istraživanja na upitnicima nakon spavanja pokazuje da nema značajne razlike između jutarnje procjene spavanja kojoj je prethodilo deklarativno učenje i kontrolne noći te između jutarnje procjene spavanja kojoj je prethodilo proceduralno učenje i kontrolne noći. Sudionici su subjektivno podjednako procjenjivali trajanje i kvalitetu spavanja u sve tri eksperimentalne noći. Ispitivanja slikovnih prikaza gustoća spektralne snage te numeričke analize integrala frekvencijskih raspona pokazuju visoku stabilnost i malen intraindividualni varijabilitet između tri eksperimentalne noći. Numerička analiza gustoća spektralne snage pokazala je značajne razlike za theta frekvencijske raspone. Zaključak. Rezultati istraživanja pokazuju stabilnost trajanja pojedinih stadija spavanja ili udjela od ukupnog trajanja spavanja neovisno o vrsti učenja (deklarativno ili proceduralno) prije spavanja. Analizom gustoća spektralne snage nije pronađena linearna povezanost između vrste učenja i frekvencija i amplituda moždanih valova. Oblici krivulja spektralne snage i numeričke analize koeficijenata korelacija pokazuju visoku razinu stabilnosti EEG zapisa u ponovljenim mjerenjima

učenje; pamćenja; spavanje; NREM; REM; polisomnografija

nije evidentirano