Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 332846

Prilog proučavanju života i djela dr. sc. Bosiljke Janjatović (1936.-2006.)


Strčić, Petar
Prilog proučavanju života i djela dr. sc. Bosiljke Janjatović (1936.-2006.) // Grobnički zbornik, 8 (2007), 183-229 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, znanstveni)


Naslov
Prilog proučavanju života i djela dr. sc. Bosiljke Janjatović (1936.-2006.)
(Life and Work of Bosiljka Janjatović, Phd (1936-2006))

Autori
Strčić, Petar

Izvornik
Grobnički zbornik (0353-3905) 8 (2007); 183-229

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
Bosiljka Janjatović; život i djelo
(Bosiljka Janjatović; life and work)

Sažetak
Dr. sc. Bosiljka Janjatović rođena je u siječnju 1936. u Sušaku (danas istočni dio Rijeke) od majke Grobnišćice, domaćice, i oca Ličanina, carinika na tamošnjoj međudržavnoj granici Italija - Jugoslavija. Iznenada je preminula u kolovozu 2006. na odmoru u Orebiću, na Pelješcu. Osnovnu školu i klasičnu gimnaziju polazila je u Zagrebu. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirala je povijest i doktorirala povijesne znanosti. Kratko je (honorarno) radila u Tvornici olovaka i Arhivu Hrvatske u Zagrebu, te kao stalna zaposlenica u Muzeju i arhivu narodne revolucije u Sisku, a ostali, gotovo cijeli radni vijek (1961.-2004.) provela je u Institutu za historiju radničkoga pokreta, potonjemu Hrvatskome institutu za povijest u Zagrebu. Umirovljena je kao znanstvena savjetnica u trajnome zvanju. Uz ostalo, u Institutu bila je predsjednica Znanstvenoga vijeća, voditeljica Znanstvenoga odjela, nositeljica projekata, glavna urednica &laquo ; Časopisa za suvremenu povijest&raquo ; Bila je i članica Upravnoga odbora Saveza povijesnih društava Hrvatske, državne Hrvatsko-slovenske povijesne komisije, gostujući profesor Filozofskoga fakulteta u Rijeci itd. Napose se bavila poviješću sindikalnoga, haesesovskog i komunističkog pokreta u Hrvatskoj, represijom kraljevskoga velikosrpskog režima i političkim djelom Stjepana Radića. No, zalazila je i u 19. stoljeće kad se radilo o njezinoj Grobnišćini, Rijeci i ostalome dijelu Kvarnerskoga primorja. Objavila je niz knjiga te visok broj rasprava i članaka, a rezultate istraživanja iznosila je i na brojnim simpozijima. Upravo je, primjerice, radila na koautorskim knjigama o grobničkoj buni 1848., o životu i djelu političara i znanstvenika Milana Šufflaya te o HSS-u. Bila je dosljedni privrženik &laquo ; Šidakove škole&raquo ; , tj. izrade radova na temelju vrela. Otišla je u naponu intelektualne i stvaralačke snage. Ulazi u red male skupine vodećih povjesničara Hrvatske, a bila je najznačajnija znanstvenica i stručnjakinja za hrvatsku povijest između dva svjetska rata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
101-1012647-2613 - Povijest zapadne Hrvatske (Istra, Kvarnersko primorje, Gorski kotar, Lika) (Petar Strčić, )

Ustanove
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Autor s matičnim brojem:
Petar Strčić, (45151)