Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 332826

Morfometrijski i kinetički parametri kao dijagnostički i prognostički čimbenici leukemijskih oblika kroničnih limfoproliferativnih bolesti


Kardum-Skelin, Ika
Morfometrijski i kinetički parametri kao dijagnostički i prognostički čimbenici leukemijskih oblika kroničnih limfoproliferativnih bolesti 2008., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Zagreb


Naslov
Morfometrijski i kinetički parametri kao dijagnostički i prognostički čimbenici leukemijskih oblika kroničnih limfoproliferativnih bolesti
(Morphometric and kinetic factors of chronic lymphoproliferative diseases)

Autori
Kardum-Skelin, Ika

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
04.04

Godina
2008

Stranica
160

Mentor
Jakšić, Branimir

Ključne riječi
Leukemijski oblici kroničnih limfoproliferativnih bolesti; morfometrija; regija nukleolarnog organizatora (AgNOR); statička DNA citometrija; proliferacijsko-kinetički indeks; hipoteza
(Leukemic types of chronic lymphoproliferative disorders; morphometry; nucleolar organization region (AgNOR); image cytometry; proliferative kinetic index;)

Sažetak
Klinička i morfološka slika leukemijskih oblika kroničnih limfoproliferativnih bolesti (KLLPB) pokazuje značajnu heterogenost. Zbog nepredvidivog tijeka, dosadašnji klinički stadiji i drugi pokazatelji nisu mogli izdvojiti bolesnike visokog rizika za progresiju bolesti. Zbog toga je cilj ovog rada bio naći nove morfometrijske, proliferacijske i/ili kinetičke pokazatelje unutar različitih odjeljaka tumorske mase: koštane srži (KS), periferne krvi (PK) i limfnog čvora (LČ) koji će predvidjeti preživljenje i progresiju bolesti sa svrhom definiranja proliferacijsko kinetičkog indeksa (PKI). Uz to, ocijeniti dužinom preživljenja dijagnostičku i prognostičku vrijednost pokazatelja koje karakteriziraju podtip bolesti, kliničke stadije, tumorsku masu, vrijeme udvostručenja tumorske mase i broja limfocita u ukupnoj populaciji KLLPB i njenim podskupinama. Na osnovu proliferacijskih i kinetičkih pokazatelja ocijeniti pokušaj obrazloženja podrijetla i distribucije malignih limfatičnih stanica u različitim kliničkim i morfološkim entitetima. Ispitanici, materijal i metode. Istraživanje je obuhvatilo 155 ispitanika dijagnosticiranih kao KLLPB. Ukupno je analizirano 657 razmaza punktata KS (236), LČ (146) i PK (275). Analiza je obuhvatila morfometrijsku analizu, analizu osobina regije nukleolarne organizacije (AgNOR) te statičku DNA citometriju (ICM), ukupno 71895 stanica, na osobnom računalu “ SFORM” tvrtke VAMSTEC, Zagreb. Za statističku obradu su korištene univarijatne i bivarijatne analize te Kaplan-Meierova metoda za analizu preživljenja (Statistika 7.1). Rezultati. Prognostički su se pokazali brojni klinički, hematološki, biokemijski i imunofenotipski pokazatelji, morfološke karakteristike diferencijalne krvne slike i koštane srži, faktori progresije bolesti te morfometrijski, proliferacijski i kinetički pokazatelji. Postavljena je teorija „ začaranog kruga“ te hipoteza «single» i multiplih” «programiranih stopova» u nastanku tipičnih oblika leukemija i limfoma te subakutnih i subkroničnih leukemija. Poremećaj diferencijacije može nastati na bilo kojem stupnju, a različito mjesto “stopa” rezultira različitom morfologijom, različitim afinitetom prema akumulaciji u koštanoj srži, perifernoj krvi i limfnom čvoru. Novi pokazatelji modificirane analize diploidnog tipa histograma pokazali su se adekvatni za kinetičku analizu metodom statičke DNA citometrije. Isto kao i novoopisani tipovi AgNOR-a: homogeni, inhomogeni i prstenasti pokazali su statistički značajnu korelaciju s osobinama DNA histograma i morfometrijskim karakteristikama stanice i jezgre, kao i ulogu u preživljenju, tipu distribucije tumorske mase, biološkom ponašanju tumorske bolesti te morfološkim karakteristikama limfatičnih stanica u koštanoj srži i perifernoj krvi. Međusobnom analizom morfometrijskih, proliferacijskih i kinetičkih pokazatelja vidjelo se kako nisko proliferativne stanice imaju male homogene AgNOR-e te većinu stanica u vršku DNA histograma. Visoko proliferativne stanice su s inhomogenim AgNOR-ima, od kojih većina sadrži količinu DNA veću od stanica od u vršku ili patološke mitoze (DNA>4N) ili ih je veći broj stanica u S-fazi staničnog ciklusa. Negdje u sredini su srednje proliferativne stanice s prstenastim AgNOR-ima. Analizom u različitim odjeljcima tumorske mase vidljivo je kako limfatične stanice koje imaju afinitet prema akumulaciji u koštanoj srži („ oštećeni“ naivni B-limfociti) u pravilu imaju malu proliferativnu aktivnost (najveći postotak stanica u vršku Go/G1 faze). Stanice koje su „ programirane“ i imaju afinitet prema akumulaciji u limfne čvorove, migriraju u limfne čvorove gdje se transformiraju do stupnja „ programiranog stopa“ (veći broj ukupnih AgNOR-a, veća površina proliferativnijih, inhomogenih AgNOR-a i najmanji postotak stanica u Go/G1 fazi). Sama migracija stanica iz koštane srži prema limfnim čvorovima te između limfnih čvorova se događa u perifernoj krvi (mješavina stanica s nižom i višom proliferativnom aktivnosti: viši postotak stanica u S-fazi i istodobno u Go/G1 fazi staničnog ciklusa kao i prisustvo većih stanica, ali manjih jezgara, s prstenastim AgNOR-ima intermedijalnog stupnja proliferativnosti). Izgleda kako periferna krv ima samo transportnu ulogu. Analizirajući veličinu stanica i njihovu proliferativnu aktivnost u različitim odjeljcima tumorske mase uočena je pravilnost unutar ukupne populacije KLLPB te podskupina B-KLL+V i tipičnih B-KLL-a. Dok se stanice u KS i PK ne razlikuju bitno po veličini i proliferativnoj aktivnosti, obrnuta je situacija ako se gleda periferna krv i limfni čvor. Nasuprot očekivanju, kako su male stanice mirnije, a veće proliferativnije, analiza je pokazala da su u PK stanice najveće i najmirnije, za razliku od limfnog čvora gdje su najmanje i najaktivnije. Na osnovu najreprezentativnih pokazatelja AgNOR-a i DNA (vezanim za preživljenje) u različitim odjeljcima tumorske mase izračunat je „ score“ za PKI, posebno za cjelokupnu populaciju KLLPB, a posebno za B-KLL+V. Statistički značajno bolju prognozu imali su bolesnici s KLLPB (p=0, 00118) i u grupi B-KLL+V (p=0, 03589) kad je PKI bio manji od 4. Zaključak. Uzorak samo iz periferne krvi nije reprezentativan i dostatan za istraživanja progresivnosti ili stabilnosti bolesti. Morfometrijska, proliferacijska i kinetička obilježja tumorskih stanica, po prvi put analizirana paralelno u različitim odjeljcima tumorske mase, jasnije obilježavaju procese širenja i progresivnosti bolesti. Morfometrijske karakteristike homogenih, inhomogenih i prstenastih AgNOR-i te karakteristike diploidnog tipa histograma potvrdili su hipotezu kako se i unutar relativno nisko malignih neoplazmi kao što je KLLPB i njene podskupine mogu izdvojiti prognostički lošije/bolje podskupine te predvidjeti tijek bolesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
108-1081873-1893 - Prognostički faktori, dijagnostika i terapija hemoblastoza (Branimir Jakšić, )
198-1980955-0953 - Imunobiologija kronične B-limfocitne leukemije i mikrookoliš (Ozren Jakšić, )

Ustanove
Klinička bolnica "Merkur",
Medicinski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ika Kardum-Skelin, (144581)