Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 331568

Antropološka analiza kasnosrednjovjekovnog groblja kraj crkve Sv. Franje na Opatovini u Zagrebu


Šlaus, Mario; Novak, Mario; Bedić, Željka; Vyroubal, Vlasta
Antropološka analiza kasnosrednjovjekovnog groblja kraj crkve Sv. Franje na Opatovini u Zagrebu // Arheološki radovi i rasprave, 15 (2007), 211-247 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Antropološka analiza kasnosrednjovjekovnog groblja kraj crkve Sv. Franje na Opatovini u Zagrebu
(Anthropological analysis of the cemetery from St Francis' church in Opatovina Zagreb)

Autori
Šlaus, Mario ; Novak, Mario ; Bedić, Željka ; Vyroubal, Vlasta

Izvornik
Arheološki radovi i rasprave (0570-8958) 15 (2007); 211-247

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Zagreb; kasni srednji vijek; kontinentalna Hrvatska; paleodemografska i paleopatološka analiza; dentalne bolesti; subadultni stres; traume
(Zagreb; Late Medieval period; continental Croatia; paleodemographic and paleopathological analyses; dental disease; subadult stress; rauma)

Sažetak
Svrha rada je sintetizirati antropološke podatke s kasnosrednjovjekovnog nalazišta Zagreb – sv. Franjo (Opatovina) i usporediti demografsku sliku i učestalosti različitih oboljenja kod uzorka iz Zagreba s demografskom slikom i učestalostima bolesti kod uzorka kojega zajednički čine tri kasnosrednjovjekovna nalazišta: Đakovo, Nova Rača i Kamengrad. Svi lokaliteti datiraju se u razdoblje od 13. do 18. stoljeća i nalaze se u kontinentalnoj Hrvatskoj. Kod svih kostura određeni su spol i starost te analizirana prisutnost slijedećih patoloških stanja: dentalnih patologija (alveolarnih apscesa, zaživotnog gubitka zubi i karijesa), osteoloških i dentalnih pokazatelja subadultnog stresa (cribra orbitalia i hipoplazija zubne cakline), degenerativnih promjena na kralježnici i velikim zglobovima, Schmorlovih defekata na kralješcima i trauma. Prikupljeni podaci pokazali su bitne razlike u uzorcima i to između omjera muškaraca i žena u uzorcima, prosječnim doživljenim starostima, razdobljima najvećeg mortaliteta, učestalostima alveolarnih bolesti i karijesa, učestalostima aktivne cribrae orbitaliae kod djece i učestalostima antemortalnih trauma. Omjer između žena i muškaraca u uzorku iz Zagreba: 0, 44 : 1, 00 – bitno odudara od omjera – 1, 00 : 1, 00 – koji je najčešće evidentiran u srednjovjekovnim grobljima iz Hrvatske i koji karakterizira i kompozitni kasnosrednjovjekovni uzorak. Razlike su prisutne i u prosječnim doživljenim starostima. Žene u Zagrebu u prosjeku dožive 39, 6 godina a muškaraca 40, 1 godina. U kompozitnom kasnosrednjovjekovnom uzorku žene u prosjeku dožive 32, 5 godina (7, 1 godinu manje nego li u Zagrebu), a muškarci 36, 7 godina (3, 4 godine manje nego Zagrebu). Usprkos duljeg prosječnog životnog vijeka, muškarci iz Zagreba imaju bitno manje alveolarnih bolesti i karijesa od muškaraca iz kompozitnog uzorka. Ovaj podatak sugerira da je udio mesa u njihovoj prehrani bio bitno veći od udjela mesa u prehrani muškaraca iz kompozitnog uzorka. Učestalosti cribrae orbitaliae – pouzdanog osteološkog pokazatelja subadultne anemije uzrokovane nedostatkom željeza kod djece, slične su u oba uzorka. Bitna razlika prisutna je, međutim, u učestalostima aktivne cribra orbitaliae. Kod djece iz Zagreba cribra orbitalia niti u jedno slučaju nije bila aktivna u trenutku smrti dok je u kompozitnom uzorku aktivna cribra orbitalia evidentirana u 55, 5% slučajeva. Ovaj podatak svjedoči o sposobnosti djece iz Zagreba da prežive anemiju uzrokovanu nedostatkom željeza, nešto što je djeci iz kompozitnog kasnosrednjovjekovnog uzorka uspijevalo u manje od 50% slučajeva. Uzorak iz Zagreba također karakterizira bitno manja učestalost trauma u odnosu na kompozitni uzorak, te distribucija trauma na kosturu koja je konzistentna s scenarijem u kojemu su traume primarno rezultat nesretnih slučajeva a ne namjernog nasilja. Zajedno, prikupljeni osteološki podatci sugeriraju da je groblje pokraj crkve svetog Franje na Opatovini u Zagrebu bilo prestižno groblje u kojemu su se pokapale osobe visoke socijalne kategorije. Ovo su prvi, i za sada jedini podatci koje imamo o demografskim i patološkim karakteristikama prastanovnika Zagreba. Nadamo se da će poslužiti kao impuls za buduća sustavna antropološka istraživanja ovog dijela Hrvatske.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
101-1970677-0670 - Bioarheološka istraživanja srednjovjekovnih populacija Hrvatske (Mario Šlaus, )

Ustanove
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti