hrvatski

Etiologija i patogeneza tumora dojke

Karcinom dojke je u razvijenim zemljama, uključivši i Hrvatsku, najučestaliji maligni tumor u žena. Stopa učestalosti raka dojke u Hrvatskoj je 61, 74 na 100.000 stanovnika, a stopa smrtnosti 15, 7. Rizični činitelji za obolijevanje od raka dojke utvrđeni epidemiološkim istraživanjem su dob, nasljeđe, prehrana i način života, reproduktivna aktivnost, socioekonomski status i rasna pripadnost. Molekularno-genetičke studije upućuju na ulogu mutagenih činitelja, spolnih hormona, slobodnih radikala i onkogena. Rana menarhe, kasna menopauza, nerađanje ili kasno rađanje prvog djeteta povećavaju rizik obolijevanja od raka dojke. Predispozicija se nasljeđuje kao autosomno dominantna značajka. U obiteljima s visokom učestalošću raka dojke identificirane su mutacije dvaju tumorosupresornih gena – BRCA1 i BRCA2 (naziv je skraćenica od engl. breast carcinoma). S rakom dojke stoje u svezi još dva tumorosupresorna gena, p53 i PTEN, onkogen Ha-ras i geni za estrogenske receptore. Pretilost povećava rizik od raka dojke vjerojatno stoga što masno tkivo proizvodi estrogene metabolizirajući androgeni hormon androstendion. Pri duljem uzimanju estrogenskih oralnih kontraceptiva, rizik obolijevanja od raka dojke povećava se u žena u dobi između 40 i 50 godina na 1, 3 do 1, 5. Slično vrijedi za nadomjesnu hormonsku terapiju nakon menopauze. Utvrđena je i povezanost raka dojke s preobilnim unosom kalorija i kvalitetom prehrane, poglavito sa sadržajem masnoća animalnog podrijetla. Heterociklični amini koji nastaju pri prženju ili žarenju hrane imaju karcinogena svojstva. Zaštitna se uloga pripisuje fizičkoj aktivnosti te prehrani bogatoj voćem i povrćem, koja sadrži vitamine i antioksidativne tvari.

etiologija; patogeneza; rak dojke

nije evidentirano