Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 331538

Etiologija i patogeneza tumora dojke


Boranić, Milivoj
Etiologija i patogeneza tumora dojke // Medicinski vjesnik, 38 (2006), 1-4; 33-42 (podatak o recenziji nije dostupan, pregled, znanstveni)


CROSBI ID: 331538 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Etiologija i patogeneza tumora dojke
(Etiology and pathogenesis of breast cancer)

Autori
Boranić, Milivoj

Izvornik
Medicinski vjesnik (0350-6487) 38 (2006), 1-4; 33-42

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregled, znanstveni

Ključne riječi
etiologija; patogeneza; rak dojke
(etiology; pathogenesis; breast cancer)

Sažetak
Karcinom dojke je u razvijenim zemljama, uključivši i Hrvatsku, najučestaliji maligni tumor u žena. Stopa učestalosti raka dojke u Hrvatskoj je 61, 74 na 100.000 stanovnika, a stopa smrtnosti 15, 7. Rizični činitelji za obolijevanje od raka dojke utvrđeni epidemiološkim istraživanjem su dob, nasljeđe, prehrana i način života, reproduktivna aktivnost, socioekonomski status i rasna pripadnost. Molekularno-genetičke studije upućuju na ulogu mutagenih činitelja, spolnih hormona, slobodnih radikala i onkogena. Rana menarhe, kasna menopauza, nerađanje ili kasno rađanje prvog djeteta povećavaju rizik obolijevanja od raka dojke. Predispozicija se nasljeđuje kao autosomno dominantna značajka. U obiteljima s visokom učestalošću raka dojke identificirane su mutacije dvaju tumorosupresornih gena – BRCA1 i BRCA2 (naziv je skraćenica od engl. breast carcinoma). S rakom dojke stoje u svezi još dva tumorosupresorna gena, p53 i PTEN, onkogen Ha-ras i geni za estrogenske receptore. Pretilost povećava rizik od raka dojke vjerojatno stoga što masno tkivo proizvodi estrogene metabolizirajući androgeni hormon androstendion. Pri duljem uzimanju estrogenskih oralnih kontraceptiva, rizik obolijevanja od raka dojke povećava se u žena u dobi između 40 i 50 godina na 1, 3 do 1, 5. Slično vrijedi za nadomjesnu hormonsku terapiju nakon menopauze. Utvrđena je i povezanost raka dojke s preobilnim unosom kalorija i kvalitetom prehrane, poglavito sa sadržajem masnoća animalnog podrijetla. Heterociklični amini koji nastaju pri prženju ili žarenju hrane imaju karcinogena svojstva. Zaštitna se uloga pripisuje fizičkoj aktivnosti te prehrani bogatoj voćem i povrćem, koja sadrži vitamine i antioksidativne tvari.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekti:
0219111

Ustanove:
Medicinski fakultet, Osijek

Profili:

Avatar Url Milivoj Boranić (autor)


Citiraj ovu publikaciju

Boranić, Milivoj
Etiologija i patogeneza tumora dojke // Medicinski vjesnik, 38 (2006), 1-4; 33-42 (podatak o recenziji nije dostupan, pregled, znanstveni)
Boranić, M. (2006) Etiologija i patogeneza tumora dojke. Medicinski vjesnik, 38 (1-4), 33-42.
@article{article, author = {Borani\'{c}, M.}, year = {2006}, pages = {33-42}, keywords = {etiologija, patogeneza, rak dojke}, journal = {Medicinski vjesnik}, volume = {38}, number = {1-4}, issn = {0350-6487}, title = {Etiologija i patogeneza tumora dojke}, keyword = {etiologija, patogeneza, rak dojke} }
@article{article, author = {Borani\'{c}, M.}, year = {2006}, pages = {33-42}, keywords = {etiology, pathogenesis, breast cancer}, journal = {Medicinski vjesnik}, volume = {38}, number = {1-4}, issn = {0350-6487}, title = {Etiology and pathogenesis of breast cancer}, keyword = {etiology, pathogenesis, breast cancer} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font